data-nosnippet>
Kompanija “Kermas Energija” iz Zagreba, prema najnovijim podacima iz Pravobranilaštva BiH, nalazi se pred podnošenjem međunarodne arbitražne tužbe protiv Bosne i Hercegovine, zbog toga što je Vlada Republike Srpske jednostrano poništila ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroelektrane “Trusina” u blizini Nevesinja. Tužbeni zahtjev premašuje iznos od 200 miliona konvertibilnih maraka.
Kako otkriva Fokus, Pravobranilaštvo BiH posjeduje najnovije informacije prema kojima zagrebačka firma, koju zastupa advokatska kancelarija “Baroš & Partners”, nije prihvatila prijedlog Vlade RS o produženju roka za mirno razrješenje ovog spora.
Ipak, predstavnici iz Zagreba još uvijek ostavljaju mogućnost da dođe do dogovora s institucijama BiH, odnosno s entitetom RS, iako ostaje neizvjesno koliko dugo su spremni čekati prije nego se odluče na podnošenje tužbe pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) sa sjedištem u Washingtonu. U tom slučaju, Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti s novim ozbiljnim finansijskim teretom, nalik slučaju “Viadukt”, koji je, podsjećamo, također proizašao iz sličnog jednostranog raskida ugovora od strane RS-a.
Prema dokumentima Pravobranilaštva BiH, u projektu izgradnje vjetroparka Trusina, Kermas Energija posjeduje 97% vlasničkog udjela u firmi Eol Prvi d.o.o. Nevesinje, s kojom je 19. oktobra 2012. zaključen ugovor o koncesiji sa Vladom Republike Srpske za realizaciju i eksploataciju vjetroelektrane Trusina.
Nakon osnovnog ugovora, strane su zaključile još tri dodatka ugovoru, i to 4. septembra 2014., 17. decembra 2014., te 7. januara 2016. godine. Međutim, Vlada RS je rješenjem broj: 04/1-012-2-645/9 od 7. marta 2019. godine samoinicijativno raskinula taj ugovor, čime je ukinula koncesiono pravo firmi Eol Prvi i time onemogućila realizaciju projekta.
Iz firme sa sjedištem u Zagrebu tvrde da je raskid ugovora bio pravno neutemeljen, jer su sve obaveze prema ugovoru bile ispunjene. Istovremeno, naglašavaju da je Vlada RS “prikrivajući stvarne činjenice, predložila je NSRS usvajanje po hitnom postupku, izmjena i dopuna Zakona o obnovijivim izvorima energije i na taj način onemogućila Koncesionaru ostvarivanje prava na garantovanu otkupnu cijenu proizvedene električne energije”.
Dodaju da je do raskida došlo i dok je još trajala procedura potpisivanja Aneksa VI, kojim je bilo predviđeno produženje roka za izgradnju vjetroparka do 31. decembra 2020. godine, kao i prilagođavanje bankarske garancije prema novim zakonima donesenim nakon zaključenja osnovnog ugovora.
Također, navode da je Komisija za koncesije, po inicijativi i zahtjevu Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, dala saglasnost za potpisivanje spornog aneksa, čime su, prema navodima firme, prekršeni zakonski propisi unutar BiH, kao i međunarodni standardi zaštite stranih investitora. Zbog svega navedenog, prema tvrdnjama Kermas Energije, procijenjena šteta iznosi 102.056.122 eura.
ICSID je, kako navodi tužilac, nadležan za ovaj slučaj na osnovu Sporazuma o podsticanju i zaštiti investicija koji su Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale 1996. godine, kao i njegovih kasnijih dopuna iz avgusta 2013.
Predstavnici firme iz Zagreba smatraju da je zbog obostranog interesa, i s ciljem izbjegavanja skupih i dugotrajnih arbitražnih procesa, najrazumnije da strane postignu dogovor i da se Kermas Energiji isplati odgovarajuća naknada za, kako tvrde, nezakonito oduzimanje prava na koncesiju.
Također navode da su 8. februara 2024. godine dostavili Vladi Republike Srpske prijedlog za dogovor, kojim su predložili da se poništi odluka o raskidu i omogući izgradnja vjetroparka, ili da se isplati iznos od 102.056.122 eura na ime izgubljene dobiti.
Podsjetimo, Pravobranilaštvo BiH je, na zahtjev Vlade RS, već tražilo produženje roka za pregovore, ali zastupnici Kermas Energije to nisu prihvatili. Ipak, ponovo su izrazili spremnost za postizanje sporazumnog rješenja.
