data-nosnippet>
Prema izjavama više visokopozicioniranih srbijanskih direktora, unutar poduzeća vlada atmosfera nesigurnosti, a vrijeme se troši na izbjegavanje donošenja ključnih odluka i prikrivanje stvarnog stanja.
Manje od sedam dana prije stupanja na snagu američkih sankcija, Naftna industrija Srbije (NIS) još uvijek nema službeni plan za poslovanje u izvanrednim okolnostima. Vlasti i dalje djeluju kao da će doći do nekog preokreta i da kaznene mjere neće biti primijenjene.
Moguća nestašica naftnih derivata
Jedino rješenje koje bi moglo spriječiti potpunu blokadu NIS-a – kompanije koja opskrbljuje 80% srbijanskog tržišta naftnim derivatima – bilo bi preuzimanje vlasništva iz ruku ruskih korporacija. Ovu blokadu je najavilo američko državno tijelo Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC).
Međutim, srbijanski političari, naročito onaj koji donosi ključne odluke, nisu pokazali političku odlučnost za takav potez. Zbog toga se gotovo sigurno očekuju nestašice naftnih derivata, koje bi mogle postati vidljive već sredinom marta.
Stručnjaci za naftnu industriju i ekonomiju, kao i nezavisni analitičari, upozoravali su da je nacionalizacija NIS-a jedini izlaz za Srbiju. Ipak, vlasti nisu poduzele potrebne korake, niti su pronašle politički manje osjetljivo rješenje. Sada više nema vremena za zamjenu sadašnjeg većinskog ruskog vlasništva bilo kojom inicijativom prihvatljivom za OFAC.
Moguća društvena kriza
Predsjednik Srbije Vučić i vlada u ostavci nadaju se da će SAD odgoditi sankcije za tri mjeseca. Ako se to ne dogodi – a za sada nema naznaka da Washington razmatra tu opciju – nestašice na benzinskim postajama mogle bi dodatno pogoršati već postojeću društvenu krizu uzrokovanu studentskim i građanskim protestima koji već mjesecima predstavljaju ozbiljan izazov za vlast.
Dok se situacija zakomplicira, stanje u NIS-u postaje sve napetije i neizvjesnije. Komunikacija između ruskih i srbijanskih predstavnika u upravnim tijelima gotovo da i ne postoji od početka godine, a ono malo komunikacije je jednostrano.
Rusi pokazuju nepovjerenje prema domaćim stručnjacima i ne dijele informacije o mjerama koje poduzimaju kako bi spriječili mogući kolaps NIS-a. Prema riječima više srbijanskih direktora, unutar kompanije vlada atmosfera straha, a umjesto donošenja važnih odluka, vrijeme se troši na prikrivanje stvarnog stanja.
Generalni direktor Kiril Tjurdenjev i gotovo svi ruski članovi Odbora direktora trenutno su u Moskvi na konzultacijama, dok srbijanski članovi uprave nemaju odgovore ni upute za voditelje odjela i postrojenja. U takvoj situaciji, zaposlenici su prepušteni sami sebi i pokušavaju održati proizvodne procese stabilnim unatoč opadanju morala među gotovo 13.000 zaposlenih.
Od pesimizma do optimizma
Dok iz centrale izostaju konkretne informacije, političari u Beogradu i Moskvi daju proturječne izjave. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izražava pesimizam, naglašavajući kako ne vjeruje da će SAD odgoditi primjenu sankcija, dok ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov daje oprezno optimistične izjave, izbjegavajući temu naftne krize i fokusirajući se na isporuke plina.
Iako se čini da svi akteri pokušavaju ignorirati ozbiljnost situacije, kriza je već počela utjecati na poslovanje NIS-a. Više banaka i kompanija prekinulo je suradnju s NIS-om, a kompanija trenutno ne može dobiti nijednu bankarsku garanciju niti kredit za tekuće poslovanje.
