Gašenje Al Jazeere Balkans – Signal opasnog preustroja medijske scene u BiH
Sarajevo, 13. juli 2025 – Televizijska mreža Al Jazeera Balkans (AJB), nakon više od decenije emitovanja vijesti s regionalnim i globalnim fokusom, jučer je službeno prestala s radom. Gašenje ove stanice ostavilo je bez posla oko 200 ljudi u sarajevskoj centrali i predstavlja snažan udarac za medijsku raznolikost i profesionalno novinarstvo u Bosni i Hercegovini.
Posljednja vijest iz Sarajeva – i kraj
Iako je zvanično objašnjenje iz Dohe da je odluka rezultat restrukturiranja i finansijskih izazova, pojedini izvori sugeriraju kako se iza zatvaranja AJB krije politički dogovor Katara i Sjedinjenih Američkih Država, u okviru šireg paketa ustupaka prema Izraelu, koji je zabranio emitovanje Al Jazeere na svojoj teritoriji.
AJB je bila posljednja aktivna produkcijska jedinica ove mreže van sjedišta u Dohi, nakon što su prethodno zatvoreni uredi u Washingtonu i Turskoj. Iako je sarajevska redakcija bila prepoznata po profesionalizmu i regionalnoj relevantnosti, to nije bilo dovoljno da preživi političko-finansijske vetrove.
Pregrupisavanje medijske scene
Na tržištu Bosne i Hercegovine trenutno djeluju tri regionalne televizije: N1, Euronews, te Newsmax Adria. Međutim, i pozicija N1 postaje sve nesigurnija nakon što je United Grupa, njen vlasnik, prodala SBB – kablovskog operatera u Srbiji – direktno Telekomu Srbije.
Ta prodaja je izazvala šok u regionalnim medijskim i političkim krugovima, s obzirom na javni animozitet između osnivača United Grupe Dragana Šolaka i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. No, kako pokazuju posljednji potezi – kapital ne poznaje političke neprijatelje.
Prema informacijama koje kolaju u domaćim medijima, gašenje N1 televizije je faktički već odlučeno, što bi značilo da bi BiH uskoro mogla ostati bez ijedne regionalne televizije koja nije pod direktnim utjecajem srbijanskih vlasti.
Mediji pod utjecajem Beograda
Obje preostale televizije, Euronews i Newsmax Adria, blisko su povezane s Telekomom Srbije, a time i s političkim vrhom u Beogradu. Njihovo poslovanje podržava se izdašnim državnim subvencijama, a uređivačka politika im, prema ocjenama analitičara, ne izaziva nelagodu ni u kabinetima Vučića ni Milorada Dodika.
S druge strane, domaće televizije u BiH ostavljene su bez sistemske podrške, prepuštene tržišnim zakonima koje više ne mogu pratiti. Gašenjem AJB, a potencijalno i N1, u informativnom prostoru nestaju glasovi koji su dosljedno zastupali probosanske i građanske stavove.
BH Telecom kao prespavani akter
Dodatno zabrinjava činjenica da BH Telecom, najveći domaći telekomunikacijski operater u državnom vlasništvu, godinama ne pruža ni simboličnu podršku domaćim televizijama. Za razliku od Telekoma Srbije, koji plaća emitovanje svojih lojalnih televizija po broju korisnika, BH Telecom domaće kuće emituje bez ikakve naknade.
Istovremeno, neke domaće televizije bile su primorane prodati prava na distribuciju upravo Telekomu Srbije, kako bi preživjele.
Pitanje koje se postavlja – zašto BH Telecom ne koristi isti model da zaštiti i osnaži domaći medijski sektor? Zašto se ne uvodi naplata za emitovanje srbijanskih kanala na platformi Moja TV?
Gubitak medijskog suvereniteta
Bez strateške i institucionalne podrške države, BiH se suočava s rizikom da potpuno izgubi utjecaj nad vlastitim medijskim prostorom. U tom scenariju, informativna scena u zemlji mogla bi biti oblikovana isključivo iz centara moći van njenih granica, sa svim implikacijama po političku stabilnost, javno mnijenje i demokratski dijalog.
Gašenje Al Jazeere Balkans nije samo kraj jedne medijske kuće. To je alarm – i upozorenje – da BiH hitno treba ozbiljnu strategiju za očuvanje medijskog pluralizma i suvereniteta.