Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, iako je ranije uvela neradnu nedjelju za trgovine uz široku podršku javnosti i sindikata, sada razmatra izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koje bi ipak omogućile rad trgovina tokom 16 do 18 nedjelja godišnje. Prema prijedlogu Ministarstva trgovine, dodatne dvije nedjelje mogli bi određivati i lokalni nivoi vlasti, što bi ukupno dalo do 18 radnih nedjelja. Ova odluka obrazlaže se kao kompromis između zaštite radničkih prava i ekonomskih potreba, naročito u sezonskim periodima poput Sarajevo Film Festivala.
Ministar trgovine Amir Hasičević, koji stoji iza prijedloga, naglasio je da će radnici koji rade nedjeljom imati pravo na uvećane dnevnice, što bi trebalo biti adekvatna kompenzacija za rad van uobičajenog radnog vremena. Ipak, upravo radnici u trgovini i sindikati, koji su ranije tražili zabranu rada nedjeljom, sada protestuju, poručujući da „vrijeme provedeno s porodicom nema cijenu“. I pored toga, paradoksalno, okupljeni su aplaudirali ministru Hasičeviću, iako on predlaže izmjene koje omogućavaju više radnih nedjelja.
Premijer FBiH Nermin Nikšić u svojim ranijim izjavama isticao je kako je važno očuvati nedjelju kao dan odmora i porodičnog okupljanja, ali najnoviji prijedlog ipak pokazuje odstupanje od tog stava. On sada ističe potrebu za fleksibilnošću i prilagođavanjem zahtjevima tržišta, posebno u turistički atraktivnim periodima.
Ministar rada Adnan Delić upozorio je da čak i bez otvorenih trgovina, radnici su često angažovani nedjeljom na poslovima u magacinima ili pripremama za radni tjedan, što pokazuje da „neradna nedjelja“ u praksi i nije potpuno neradna. Delić smatra da radnička prava moraju biti jače zaštićena, ali i da zakoni nemaju pravu provedbu na terenu.
Ukupni dojam ostavlja sliku Vlade FBiH koja, kako navode kritičari, donosi odluke stihijski i bez prethodnih analiza, pa se potom nalazi u kontradikcijama koje pokušava ublažiti parcijalnim rješenjima. Zastupnik Admir Čavalić, jedan od glasnih kritičara vladinog pristupa, istakao je kako se radi o tipičnom primjeru populizma i nedosljednosti, zbog čega je danas i meta napada sindikata koji ga optužuju da ugrožava radnička prava.
Zaključno, Vlada FBiH sada balansira između ranijih obećanja o zaštiti slobodne nedjelje i novih pritisaka lokalnih zajednica i tržišta da se dozvoli ograničen rad trgovina, uz nadu da će povećane naknade biti dovoljan kompromis za sve strane.
