Pretvaranje ove zemlje u prihvatilište i za ilegalne migrante koje bogate europske zemlje ne žele na svom teritoriju dodatni je sigurnosni izazov, ali i politički problem za BiH. Stanovnici BiH očekuju od europskih prijatelja da im pomognu u stabilizaciji zemlje i njezinu pridruživanju Europskoj Uniji.
Nakon višemjesečnog zastoja napokon je deblokiran proces odobravanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Frontexa, koji bi trebao rezultirati raspoređivanjem europskih policajaca duž granice BiH u pokušaju da se spriječe ilegalne migracije.
Sporazum se dugo “kiselio” u Predsjedništvu BiH. Nikome nije jasno zašto jer dolazak pripadnika Frontexa jedno je od rijetkih pitanja o kojem i u vremenu najveće institucionalne i političke krize u BiH nisu postojali unutarnji prijepori.
Postojale su nesuglasice oko toga s kim će Frontex izravno surađivati jer dio pograničnog prostora, uz Graničnu policiju BiH, pokrivaju entitetske i županijske policijske službe. To je riješeno pa bi sad (napokon) predsjedateljica Vijeća ministara BiH i formalno u Bruxellesu trebala potpisati sporazum te time potpuno otvoriti vrata angažmanu europskih graničara na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Istina je da je stanje na balkanskoj migrantskoj ruti danas mnogo bolje nego prije nekoliko godina i da trenutačni broj migranata u prihvatnim centrima i na ulicama gradova ne prelazi nekoliko tisuća. No krijumčari ljudi i dalje ubiru ogroman profit od prebacivanja nesretnih migranata preko Drine i dalje kroz BiH do granice s Hrvatskom.
Graničnoj policiji BiH nedostaje gotovo 800 policijskih službenika, odnosno polovina od ukupno predviđenog broja. Jedan graničar pokriva i do 40 kilometara granice pa je već iz tog podatka jasno koliko je zapravo porozna bh. granica i zašto su krijumčari izabrali ovu balkansku zemlju za svoj “biznis”. U prilog im ide i kaotična politička situacija u zemlji, gdje različite razine vlasti međusobno prebacuju odgovornost za kontrolu i nadzor migranata.
Ono oko čega prije, a i danas nema političkih razlika u BiH jest stav da ova zemlja ne može biti hotspot za migrante, kako su to zamišljali neki europski političari. Vrlo je mali broj migranata iskazao želju za ostanak u BiH i većini je zapravo cilj dokopati se neke od bogatih zemalja EU. Stoga je javna tajna da se nadležne službe u BiH i nisu previše trudile spriječiti izlazak iz zemlje onih migranata koji su već preko Srbije i Crne Gore ušli na njezin teritorij. Ako nas je već zapalo da budemo na migrantskoj ruti, bit ćemo prolazna, a ne trajna postaja, neslužbeno će vam reći mnogi političari u BiH
Tako je bilo i proteklih godina, a dolazak pripadnika Frontexa trebao bi pomoći da se i broj onih koji prolaze preko BiH značajno smanji. To više zabrinjava informacija da aktualne vlasti Ujedinjenoga Kraljevstva nastoje svoj problem s pojačanim priljevom migranata preko La Manchea riješiti njihovom deportacijom u zapadni Balkan. Iako se o tomu u samoj Velikoj Britaniji uvelike raspravlja, deportacija ilegalnih migranata nije navedena kao jedna od tema razgovora britanskog šefa diplomacije Davida Lammyja s dužnosnicima BiH tijekom njegova nedavnog posjeta Sarajevu. Teško je povjerovati da je doista preskočena pa ova tišina još više zabrinjava.