U javnosti se sve češće postavlja pitanje stvarne cijene ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i bliskim saradnicima, ali bez jasnih odgovora o tome ko je tu cijenu platio i na koji način. U fokusu rasprave više nije samo novac, već i mogući politički i ekonomski ustupci koji bi tek mogli doći na naplatu.
Opozicioni političari i ekonomski analitičari tvrde da skidanje sankcija nije moglo biti rezultat ličnih sredstava. Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić ističe da se ne radi o novcu zarađenom kroz predsjedničku platu, već o znatno većim iznosima koji su, kako tvrdi, završili kod lobističkih kuća.
„Sigurno nije novcem iz džepa Milorada Dodika koji je zarađen od predsjedničke plate. Riječ je o velikim sumama koje su išle preko lobističkih kanala“, rekao je Bosić.
Sličan stav iznosi i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, koja smatra da su troškove lobiranja na kraju snosili građani Republike Srpske.
„Najtragičnije je što pojedinac napravi problem, to košta čitavu naciju, a onda se traži još novca da se taj problem ukloni. To svijet nije vidio“, poručila je Cenić.
Pored finansijskog aspekta, sve više se govori i o političkim ustupcima. U javnosti se spekuliše da su oni već započeli kroz donošenje ili povlačenje određenih zakona, kao i kroz promjene strateških opredjeljenja Republike Srpske. Bosić podsjeća da takve ponude nisu novost.
„Dodik je i ranije nudio prirodna dobra Amerikancima u zamjenu za političku podršku. Pritisak se ne vrši na njega lično, već na Republiku Srpsku“, tvrdi Bosić.
U tom kontekstu posebno se spominje sastanak Željke Cvijanović s otpravnikom poslova Sjedinjenih Američkih Država u BiH, na kojem su, prema dostupnim informacijama, razgovarali o južnoj interkonekciji, energetskim projektima i mogućem angažmanu američkih kompanija u energetskom, rudarskom i infrastrukturnom sektoru. Takvi razgovori u javnosti se tumače kao signal udaljavanja od dosadašnjih partnera, uključujući ruske i kineske kompanije.
Kolika bi mogla biti cijena takvog zaokreta zasad nije poznato, naročito imajući u vidu ranije ugovore Vlade Republike Srpske, čiji sadržaj nikada nije u potpunosti objavljen. Na to upozorava i Svetlana Cenić, koristeći ironiju kako bi opisala položaj u kojem se entitet nalazi.
„Davno sam predložila da objavimo rat Njemačkoj, pa se odmah predamo i završimo priču. Ili Americi. To nam je jedina šansa“, rekla je Cenić, dodajući poslovicu da je „budali i more do koljena“.
Politički analitičar i novinar iz Beograda Zoran Ostojić tvrdi da su ključne informacije o postignutim dogovorima poznate vrlo uskom krugu ljudi.
„Najviše o tome znaju dvije gospođe koje su bile u Vašingtonu. Jednoj su sankcije privremeno skinute kako bi uopšte mogla doći na sastanke“, naveo je Ostojić.
Iako nije upoznat s detaljima dogovora, smatra da se radi o procesu koji može imati ozbiljne i dugoročne posljedice.
„Da li to ima veze sa Zakonom o državnoj imovini, imenovanjem glavnog pregovarača ili pitanjem NATO integracija, vidjećemo vrlo brzo. Biće zanimljivo“, zaključio je.
U javnosti se pritom podsjeća da sankcije nisu uvedene isključivo zbog političkih stavova ili nacionalnih pitanja, već i zbog ozbiljnih navoda o kriminalu i korupciji. Upravo ti razlozi bili su dio obrazloženja američke administracije prilikom njihovog uvođenja. Koliko bi se takvi argumenti mogli ponovo aktivirati i kakve bi posljedice eventualni novi politički potezi mogli imati, ostaje otvoreno pitanje – posebno u svjetlu upozorenja da je na američku crnu listu mnogo lakše ponovo dospjeti nego s nje biti skinut.
