Isplata godišnjeg dodatka na penzije, koji se u javnosti često naziva i 13. penzija, počinje ove sedmice u Hrvatskoj. Riječ je o novoj mjeri Vlade Republike Hrvatske koja se ove godine primjenjuje po prvi put, a obuhvata sve korisnike penzionog sistema. Pravo na ovaj dodatak imaju svi penzioneri, bez obzira na vrstu penzije koju primaju, uključujući starosne, porodične i invalidske penzije, kao i osobe koje su ostvarile pravo na penziju na osnovu beneficiranog radnog staža.
Visina godišnjeg dodatka zavisi od broja godina radnog staža na osnovu kojeg je penzija ostvarena. Vlada Hrvatske je krajem oktobra donijela odluku da vrijednost dodatka iznosi šest eura po svakoj godini penzijskog staža. To znači da će penzioneri s prosječnim radnim stažom primiti oko 170 eura, dok će oni koji imaju puni radni staž od 40 godina dobiti maksimalan iznos od približno 240 eura. Premijer Andrej Plenković istakao je da je ova mjera dio šire politike unapređenja položaja penzionera i nastavak socijalnih reformi koje imaju za cilj ublažavanje posljedica inflacije i rasta životnih troškova.
Godišnji dodatak isplaćuje se kao jednokratna novčana pomoć i ne podliježe oporezivanju. Također, izuzet je od ovrhe, ali pod uslovom da penzioner ima otvoren zaštićeni račun. U tom slučaju, sredstva će automatski biti preusmjerena na račun koji je zaštićen od prinudne naplate, čime se osigurava da dodatak zaista završi kod korisnika kojima je namijenjen.
Važno je istaći da se ova mjera odnosi i na veliki broj građana Bosne i Hercegovine koji primaju penziju iz Hrvatske. Prema dostupnim podacima, prošle godine u BiH je bilo više od 67.000 korisnika hrvatske penzije, što znači da će značajan broj penzionera u BiH također dobiti ovaj dodatak. Iznos koji će im biti isplaćen obračunava se prema godinama penzijskog staža priznatog u hrvatskom penzionom sistemu, bez obzira na to gdje trenutno imaju prebivalište.
Iako Vlada Hrvatske ovu mjeru predstavlja kao važan iskorak, reakcije penzionerskih udruženja su podijeljene. Predsjednica Sindikata penzionera Hrvatske (SUH) Višnja Stanišić smatra da je iznos dodatka nedovoljan i da ne odražava stvarno poštovanje prema ljudima koji su cijeli radni vijek proveli radeći i uplaćujući doprinose. Prema njenim riječima, dodatak bi imao veći smisao kada bi bio praćen i božićnicom ili nekom drugom trajnom mjerom.
Stanišić ističe da će većina penzionera dobijeni novac iskoristiti za osnovne potrebe – plaćanje dugova, režija ili kupovinu skromnih poklona za unuke tokom praznika. Ona upozorava da bi rast cijena početkom naredne godine mogao brzo neutralizirati efekat ove jednokratne pomoći, posebno imajući u vidu visoke troškove hrane, energenata i zdravstvenih usluga.
Ipak, bez obzira na kritike, isplata godišnjeg dodatka predstavlja presedan u hrvatskom penzionom sistemu i otvara prostor za buduće rasprave o trajnom uvođenju 13. penzije ili drugih oblika dodatne podrške penzionerima. Ostaje da se vidi hoće li ova mjera u narednim godinama biti povećavana ili nadograđivana, te da li će postati redovna praksa u okviru socijalne politike države.
