Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je tijesnom većinom rezoluciju kojom se izražava protivljenje carinama koje je predsjednik Donald Trump uveo na robu iz Kanade. Ova odluka predstavlja jedan od rijetkih primjera otvorenog neslaganja donjeg doma Kongresa s ekonomskom politikom aktuelnog predsjednika.
Za rezoluciju kojom se traži ukidanje trgovinskih mjera prema Kanadi glasalo je 219 zastupnika, dok je 211 bilo protiv. Pored demokrata, prijedlog je podržalo i šest članova Republikanske stranke. Republikanci trenutno imaju tijesnu većinu u Zastupničkom domu, sa 218 mjesta naspram 214 koliko pripada demokratama, što glasanje čini politički značajnim.
Slična inicijativa već je razmatrana i u Senatu, gdje je gornji dom Kongresa u dva navrata glasao za blokiranje carina prema Kanadi. Iako republikanci imaju većinu i u Senatu, dio senatora te stranke ranije je pokazao spremnost da se distancira od pojedinih aspekata Trumpove trgovinske politike.
Ipak, uprkos izglasanoj rezoluciji, analitičari ocjenjuju da je mala vjerovatnoća da će mjera stupiti na snagu. Očekuje se da bi predsjednik mogao uložiti veto, a za njegovo nadglasavanje bila bi potrebna dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, što trenutno djeluje nedostižno bez šire podrške republikanaca.
Glasanje je dodatno ukazalo na rastuće podjele unutar Republikanske stranke, posebno u vezi s pristupom međunarodnoj trgovini i odnosima sa saveznicima. Od povratka u Bijelu kuću, Trump je pokrenuo niz carinskih mjera usmjerenih prema Kanadi, pravdajući ih zaštitom američke ekonomije i nacionalne sigurnosti.
Nedavno je najavio mogućnost uvođenja dodatnih carina od 100 posto, kao odgovor na potencijalni trgovinski sporazum između Kanade i Kine, što je izazvalo zabrinutost dijela poslovne zajednice i pojedinih zakonodavaca.
Tokom glasanja, Trump se oglasio putem svoje društvene mreže, poručivši da će republikanci koji podrže ukidanje carina snositi političke posljedice. Naglasio je da su, prema njegovom stavu, carine doprinijele jačanju američke ekonomije i sigurnosti.
U međuvremenu, zakonitost predsjednikovih trgovinskih mjera razmatra i Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država. Sud bi uskoro trebao donijeti odluku o tome da li je predsjednik imao ustavne i zakonske ovlasti za uvođenje spornih carina, što bi moglo imati dugoročne implikacije na izvršnu vlast i trgovinsku politiku zemlje.
