Bivši ministar vanjskih poslova BiH, bivši član Predsjedništva BiH i osnivač SBiH Haris Silajdžić je u intervjuu za Al Jazeeru govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji. Smatra da je najveća poslijeratna politička kriza rezultat srbijanskog velikodržavnog projekta.
“Ovo je nastavak starog projekta iz 1840. godine, kada je ideja ‘Velike Srbije’ prvi put javno objavljena, a koja podrazumijeva širenje zapadnih i južnih granica”, rekao je.
Prema njegovim riječima, potezi rukovodstva Republike Srpske jasno ukazuju na pokušaj secesije.
“Apsolutno, radi se o secesiji. To je planirano. Zbog ideje o velikoj Srbiji, koja je veoma loša ideja, imamo situaciju kakvu danas vidimo. U BiH smo imali agresiju koja je dugo pripremana, organizovana i propagirana”, naglasio je Silajdžić.
Govoreći o prošlosti BiH, podsjetio je da je država oduvijek bila primjer multikulturalnog društva.
“Bosna i Hercegovina je stoljećima bila utočište za izbjeglice iz Evrope, smještena između istoka i zapada. Razvili smo, i još razvijamo, bosansku paradigmu multikulturalnog, multireligijskog i multikonfesionalnog društva, što nije lako i zahtijeva ogroman trud”, kazao je.
Dodao je da su trenutna dešavanja u BiH neprirodna i rezultat neprirodnog stanja.
“Ovdje je lako biti ekstremista – samo vam treba parola i spremnost na nasilje. Ali ono što smo mi izgradili zahtijeva strpljenje, planiranje i dobar komšiluk”, istakao je.
Silajdžić smatra da Evropska unija nastoji postići ono što je BiH već bila – primjer zajedničkog života različitih naroda.
“Mi nismo velika država, ali naša paradigma je značajna i za Evropu koja teži tome što smo mi nekada imali”, rekao je.
Komentarišući poteze Republike Srpske, podsjetio je da se s tog entitetskog teritorija sada pokušavaju ukloniti državne institucije. Iako smatra da domaće institucije adekvatno reaguju, nije zadovoljan reakcijom EU.
“Naše institucije odgovaraju na trenutna dešavanja, ali Evropa mora pokazati više odlučnosti. Najveća opasnost je u tome što BiH nije velika država”, upozorio je.
Podržao je poruke generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, ali smatra da je trebalo jasno imenovati odgovorne za trenutnu situaciju.
“Treba imenovati krivce. Taj jednak odnos prema svim stranama je propao. Postoji odgovornost i Srbija je očito dio tog plana”, poručio je.
Govoreći o ustavnom poretku, podsjetio je na svoje učešće u pregovorima u Daytonu.
“Alternativa Daytonu vjerovatno bi bila zamrznuti sukob, što bi bilo veoma loše za BiH. Postignuće je to što je država opstala i životi su sačuvani”, rekao je.
Ipak, smatra da trenutni ustavni poredak nije dugoročno rješenje.
“Dejtonski sporazum nije idealno rješenje za BiH. Radije bih prihvatio model zasnovan na principima EU, Švicarske ili Belgije. Sadašnji sistem je rezultat rata i prolongirani prekid vatre. Bolji model bio bi zasnovan na četiri ili pet regija prema prirodnim, demografskim i ekonomskim faktorima”, objasnio je.
Zaključio je da je sve bolje od novog sukoba, ali je upozorio na opasne planove za destabilizaciju BiH.
Na pitanje o mogućoj ustavnoj reformi odgovorio je:
“Moramo razbiti jaja da bismo napravili omlet. Nametnite nam normalan ustav, to je ono što želimo. Mladi ljudi žele život, a ne mitologiju, kultove smrti i groblja. Nova generacija želi promjene, i nadam se da je to slučaj i u Srbiji”, rekao je.
Na kraju je poručio da BiH zaslužuje novi ustav i veću pažnju EU.
“Bosna i Hercegovina nije stvorila Berlinski zid koji nas sada pritišće. Evropa bi trebala pomoći ovoj maloj zemlji, koja je simbol zajedničkog života u miru”, zaključio je Silajdžić.