Podrška Hrvatske Republici Srpskoj: Više od retorike, strateški interesi Zagreba i Banje Luke
Politička kriza u BiH, koja je eskalirala zahvaljujući potezima predsjednika RS-a Milorada Dodika, otvorila je nove dimenzije hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini. Iako se Hrvatska službeno deklarira kao zagovornik stabilnosti u BiH, njeni politički potezi, naročito u kontekstu Dodikovih secesionističkih tendencija, izazivaju sumnju u istinsku poziciju Zagreba prema BiH. Premijer Andrej Plenković i HDZ Hrvatske kontinuirano naglašavaju potrebu za izmjenama Izbornog zakona, ali nisu se jasno distancirali od Dodikovih stavova, čime ostavljaju prostor za podršku njegovim akcijama.
Dobar primjer ove politike je balansiranje Plenkovića između evropskih ciljeva i bliskih odnosa s Dodikom. Hrvatske diplomatske aktivnosti, uključujući susrete ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana s ključnim regionalnim akterima, ukazuju na to da Zagreb, iako otvoreno podržava Hrvate u BiH, istovremeno održava kontakte s državama poput Turske, Izraela i Rusije, kako bi osigurao svoje dugoročne interese. Međutim, ovaj pristup također doprinosi destabilizaciji BiH, s obzirom na to da Hrvatska pokazuje svesrdnu podršku Dodikovoj politici.
Zabrinjavajuće je i javna izjava predsjednika Skupštine RS-a, Nenada Stevandića, koji je izjavio da Republika Srpska ima podršku Mađarske, Srbije i Hrvatske. Ukoliko je ova tvrdnja točna, postavlja se pitanje kakvi su stvarni interesi Hrvatske u BiH i njen odnos prema Dodiku, koji bi mogao imati dugoročne negativne posljedice za stabilnost i teritorijalnu cjelovitost BiH.
Primjeri konkretne podrške Hrvatskoj RS-u nisu rijetki. Na primjer, podrška obilježavanju Dana Republike Srpske (9. januar), koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, jasno pokazuje nesklonost HDZ-a BiH da se oštro protive Dodikovoj retorici. Takođe, pojedini članovi HDZ-a BiH prisustvovali su proslavama ovog dana, što dodatno otkriva njihove političke sklonosti.
Još jedan kontroverzan potez hrvatske politike u odnosu na BiH bio je plan odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, blizu granice s BiH. Iako su institucije BiH oštro protestirale protiv ovog plana, Hrvatska ga nije odustala, što ide u korist Dodiku, koji koristi ovu situaciju kako bi naglasio ugroženost RS-a.
Izgradnja Pelješkog mosta, realizirana bez dogovora s vlastima BiH i uz ignorisanje zahtjeva za pristup otvorenom moru, također je primjer kako Hrvatska u svojoj politici prema BiH zanemaruje interese drugih konstitutivnih naroda, dok istovremeno podržava projekte koji slabe teritorijalni integritet BiH.
Sve ove aktivnosti ukazuju na to da podrška Hrvatske Republici Srpskoj nije samo stvar političke retorike, već da postoji usklađivanje političkih i ekonomskih interesa Zagreba i Banje Luke. I dok Hrvatska javno promovira svoj proevropski imidž, konkretni potezi sugeriraju da ona, kroz podršku Dodikovu politici, zapravo doprinosi destabilizaciji BiH i slabljenju njezine unutrašnje kohezije.