Dodik dobio rok do 22. septembra da odgovori američkoj vladi: Na Floridi se odlučuje o njegovoj tužbi

Pravni spor koji je Milorad Dodik pokrenuo pred saveznim sudom u Sjedinjenim Američkim Državama ulazi u važnu fazu. Njegov pravni tim dobio je rok do 22. septembra da dostavi konačni odgovor na zahtjev američke savezne vlade i Ministarstva finansija za odbacivanje tužbe.

Riječ je o građanskom postupku koji je Dodik pokrenuo u vezi s ranije uvedenim američkim sankcijama. U tužbi se, prema navodima koje je iznio dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, traži da se dodatno razjasni status Dodika i drugih tužitelja nakon ukidanja sankcija, kao i da se omogući uklanjanje njihovih imena s ranijih sankcionih lista.

Nakon isteka roka za odgovor, predmet bi trebao ostati pred sudijom Jeffreyjem Kuntzem, koji će odlučivati o narednim koracima u postupku.

Sudija odlučuje bez porote

Ivica Puljić pojasnio je da se radi o građanskoj parnici u kojoj nema porote.

„Rok je do 22. septembra. Nakon tog datuma neće više biti nikakve prepiske, nikakvih dodatnih elemenata tužbe ili odbrane. Sve će biti u rukama sudije Jeffreyja Kuntza, koji će donijeti konačnu odluku“, kazao je Puljić.

To znači da će sudija, na osnovu podnesaka obje strane i primjenjivog prava, odlučivati o tome da li će tužba biti odbačena ili će postupak biti nastavljen.

Američka vlada u aktuelnom podnesku traži odbacivanje Dodikove tužbe, dok će njegov pravni tim sada imati priliku da odgovori na argumente savezne strane.

Šta Dodik traži?

Prema objašnjenju Puljića, jedan od ciljeva tužbe jeste da se trajno uklone imena Dodika, članova njegove porodice i saradnika s ranijih američkih lista sankcija.

Iako su određene sankcije prema Dodiku ranije ukinute, njegov pravni tim tvrdi da posljedice ranijeg statusa i dalje mogu utjecati na poslovanje i odnose s finansijskim institucijama.

Posebno se problematizira činjenica da pojedine banke i druge finansijske kompanije mogu nastaviti provoditi vlastite procjene rizika čak i nakon formalnog ukidanja američkih sankcija.

Dodikov zahtjev, prema Puljićevim navodima, uključuje i to da američka vlada obavijesti finansijske institucije da on i osobe obuhvaćene tužbom više nisu pod američkim sankcijama.

Američka vlada: Privatne banke same odlučuju

Jedan od ključnih argumenata američke strane jeste da privatne finansijske institucije imaju pravo samostalno odlučivati s kim će poslovati.

Kako je Puljić prenio iz posljednjeg podneska američke vlade, Washington smatra da ne može narediti privatnim bankama da posluju s određenim klijentom.

To bi moglo biti jedno od važnijih pitanja u cijelom postupku, jer ukidanje sankcija samo po sebi ne znači da je privatna kompanija dužna uspostaviti ili nastaviti poslovni odnos s osobom koja joj predstavlja komercijalni ili reputacijski rizik.

Finansijske institucije mogu primjenjivati vlastite politike procjene rizika, u skladu sa zakonima i pravilima koja se na njih odnose.

Amerikanci osporavaju i nadležnost suda na Floridi

Američka savezna vlada osporava i pitanje nadležnosti saveznog suda na Floridi.

Prema Puljićevom objašnjenju, američka strana tvrdi da Dodik nema dovoljno snažnu povezanost s Floridom da bi se postupak vodio pred tamošnjim sudom.

Jedina konkretnija veza koju tužitelji imaju s tom saveznom državom, prema tom argumentu, jeste činjenica da njihov advokat dolazi s Floride.

Američka strana navodno smatra da bi, ukoliko sudija ne odbaci tužbu iz drugih razloga, postupak trebalo voditi pred odgovarajućim sudom u Washingtonu.

O tome će, međutim, konačnu riječ imati sud.

U fokusu i britanske sankcije

U argumentaciji američke vlade, prema Puljićevim navodima, spominje se i činjenica da Milorad Dodik i dalje podliježe britanskim sankcijama.

Britanske vlasti su Dodiku ranije uvele sankcije, između ostalog zbog procjene da njegovi politički potezi i retorika predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Ovaj element američka strana koristi u širem kontekstu procjene njegovog statusa, iako britanske i američke sankcije predstavljaju odvojene pravne režime.

Poslovni planovi porodice Dodik

Puljić je govorio i o potencijalnim ekonomskim interesima koji bi, prema njegovoj procjeni, mogli imati značaj ukoliko bi tužba bila uspješna.

Posebno je izdvojio Igora Dodika, navodeći da bi njemu odgovaralo uklanjanje prepreka koje mogu otežavati poslovanje s američkim kompanijama.

U tom kontekstu podsjetio je na ranije kontakte s Donaldom Trumpom Jr. i navode o poslovnim idejama koje uključuju razvoj velikih podatkovnih centara u Republici Srpskoj.

Prema Puljićevom objašnjenju, ideja se zasniva na korištenju dostupne energije za razvoj infrastrukture koju bi eventualno koristile velike tehnološke kompanije.

Među kompanijama koje se u toj priči spominju su Google i Meta, ali iz samog materijala ne proizlazi da su te kompanije potvrdile konkretan poslovni aranžman u Republici Srpskoj.

Podatkovni centri i pitanje energije

Razvoj data centara zahtijeva velike količine električne energije, ali i ozbiljnu infrastrukturu, pouzdane komunikacijske mreže i sisteme za hlađenje.

Zbog toga se Republika Srpska u ovoj poslovnoj ideji predstavlja kao prostor koji bi mogao privući investicije ukoliko bi mogao ponuditi dovoljno energije i odgovarajuće infrastrukturne uslove.

Međutim, takvi projekti otvaraju i pitanja utjecaja na okoliš, potrošnje energije i vode, izgradnje infrastrukture te koristi koje bi lokalne zajednice imale od eventualnih ulaganja.

Za sada nije poznato da je takav projekat dobio konačnu potvrdu velikih američkih tehnoloških kompanija.

Politička i ekonomska dimenzija spora

Puljić smatra da se iza poslovnih planova mogu nalaziti i širi politički interesi.

Prema njegovoj interpretaciji, eventualno snažnije prisustvo velikih međunarodnih kompanija i kapitala u Republici Srpskoj moglo bi stvoriti dodatne interese zapadnih država za očuvanje političke i ekonomske stabilnosti tog prostora.

To je, međutim, politička procjena i nije isto što i potvrđena strategija porodice Dodik ili stav američke vlade.

Upravo zbog toga je važno razdvojiti ono što se nalazi u sudskom postupku od političkih i ekonomskih procjena koje su iznesene u javnosti.

Šta slijedi nakon 22. septembra?

Rok 22. septembra sada je najvažniji datum u ovom postupku.

Dodikov pravni tim do tada treba dostaviti odgovor na zahtjev američke vlade za odbacivanje tužbe. Nakon toga sudija Jeffrey Kuntz imat će pred sobom argumente obje strane.

Jedna od ključnih odluka bit će da li će tužba biti odbačena već u ovoj fazi ili će predmet nastaviti dalje kroz sudski postupak.

Ako sud odbaci tužbu, postupak bi time mogao biti okončan na toj instanci. Ako odbijanje bude uskraćeno i predmet nastavi dalje, slijedit će novi koraci koje će odrediti sud.

Za Dodika je postupak važan prvenstveno zbog pokušaja da se pravno riješe posljedice ranijeg sankcionog statusa. Za američku stranu ključno je pitanje može li federalni sud uopće naložiti poteze koje Dodik traži i postoji li pravna osnova da se od privatnih finansijskih institucija zahtijeva drugačije postupanje.

Zbog toga će naredni potez biti na sudiji, dok bi 22. septembra trebala biti zaključena faza u kojoj obje strane iznose svoje argumente.