Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, posredstvom Stalne misije BiH pri Ujedinjenim narodima, uputilo je pismo svim državama članicama UN-a povodom događaja u Srbiji nakon smrti i sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
U pismu je izražena zabrinutost zbog, kako je navedeno, institucionalnog veličanja Mladića, a države članice Ujedinjenih naroda pozvane su da na takve pojave odgovore jasno, javno i dosljedno.
Bosna i Hercegovina je pred članice UN-a iznijela tri konkretna zahtjeva – javnu osudu veličanja Mladića, razmatranje ciljanih sankcija i potvrđivanje autoriteta međunarodnih presuda o genocidu u Srebrenici.
Pismo upućeno svim državama članicama UN-a
Ministarstvo vanjskih poslova BiH odlučilo je pitanje posljednjih događaja u Srbiji podići i na međunarodni nivo.
Posredstvom Stalne misije Bosne i Hercegovine pri UN-u pismo je dostavljeno svim državama članicama ove međunarodne organizacije.
U njemu su događaji u Srbiji opisani kao uznemirujući, uz stav da zahtijevaju reakciju međunarodne zajednice.
Posebno je ukazano na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore.
Sud je tada utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid te da je Srbija prekršila svoju obavezu da genocid spriječi i obavezu saradnje s Haškim tribunalom. Sud, međutim, nije utvrdio da je Srbija sama počinila genocid.
BiH traži javnu osudu veličanja Mladića
Prvi zahtjev upućen državama članicama UN-a odnosi se na javnu osudu službenog i institucionalnog veličanja Ratka Mladića.
Od država je zatraženo da posebno osude slučajeve u kojima se za takvo veličanje koriste državni resursi, vojne strukture ili službene počasti.
U pismu je time fokus stavljen ne samo na pojedinačne izjave ili privatne stavove građana, nego prvenstveno na postupanje institucija i javnih zvaničnika.
Posebno upozorenje zbog poruke „Pravac Potočari“
U dokumentu je posebno izdvojeno prikazivanje lika Ratka Mladića uz riječi „Pravac Potočari“.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH takvu poruku ocijenilo je kao direktno pozivanje na genocidno nasilje i alarmantnu prijetnju njegovog ponavljanja.
Potočari imaju posebno mjesto u kolektivnom sjećanju na genocid u Srebrenici. U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari ukopane su hiljade žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine.
Zbog toga je ova poruka u pismu predstavljena kao posebno zabrinjavajući primjer retorike koja prevazilazi puko izražavanje političkog ili historijskog stava.
Drugi zahtjev: Ciljane sankcije
Bosna i Hercegovina otišla je i korak dalje te od država članica UN-a zatražila razmatranje ciljanih sankcija i drugih restriktivnih mjera.
Prema drugom zahtjevu iz pisma, takve mjere trebale bi se odnositi na javne zvaničnike i druge osobe koje organiziraju, podržavaju ili učestvuju u institucionalnom veličanju osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške međunarodne zločine.
Od država članica zatraženo je da eventualne mjere poduzmu u skladu s međunarodnim pravom i vlastitim pravnim okvirima.
To znači da pismo samo po sebi ne uvodi sankcije niti obavezuje države članice UN-a da ih uvedu. BiH je od pojedinačnih država zatražila da razmotre takve poteze kroz mehanizme koji su im na raspolaganju.
Sankcije bi bile usmjerene na pojedince
Formulacija zahtjeva posebno je značajna jer se govori o ciljanim, a ne općim sankcijama.
Prema sadržaju pisma, fokus bi trebao biti na zvaničnicima i drugim osobama koje su direktno povezane s organiziranjem, podržavanjem ili učestvovanjem u institucionalnom veličanju pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Hoće li neka od država članica UN-a prihvatiti ovaj poziv i zaista uvesti restriktivne mjere, zavisit će od odluka i pravnih procedura svake države pojedinačno.
Treći zahtjev odnosi se na presude o genocidu u Srebrenici
Trećim zahtjevom Bosna i Hercegovina pozvala je države članice UN-a da javno potvrde konačnost i autoritet međunarodnih sudskih presuda koje se odnose na genocid u Srebrenici.
U pismu su navedene presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde.
Od država je zatraženo i da odbace pokušaje poricanja, revizije, relativizacije ili političkog prekrajanja sudski utvrđenih činjenica sadržanih u pravosnažnim presudama.
Mladić pravosnažno osuđen na doživotni zatvor
Ratko Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Prvostepeno je osuđen 2017. godine, dok je njegova doživotna kazna pravosnažno potvrđena 2021.
Zbog toga status Mladića kao pravosnažno osuđenog ratnog zločinca, kao ni sudski utvrđena činjenica da je u Srebrenici počinjen genocid, nisu pitanja političkog tumačenja.
BiH pitanje podigla na međunarodni nivo
Slanjem pisma svim državama članicama UN-a, Ministarstvo vanjskih poslova BiH pokušava osigurati širu međunarodnu reakciju na događaje koji su uslijedili nakon Mladićeve smrti.
Za razliku od ranijih bilateralnih poteza prema Srbiji, ovaj korak usmjeren je prema praktično cijeloj međunarodnoj zajednici okupljenoj u Ujedinjenim narodima.
Tri zahtjeva BiH jasno su definisana: osuditi institucionalno veličanje Ratka Mladića, razmotriti ciljane sankcije protiv osoba koje u tome učestvuju te potvrditi i zaštititi autoritet pravosnažnih međunarodnih presuda o genocidu u Srebrenici.
Sada ostaje pitanje kako će pojedine države članice UN-a odgovoriti na pismo i hoće li poziv Bosne i Hercegovine rezultirati konkretnim diplomatskim ili restriktivnim mjerama.