Saslušanje pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa pokazalo je različite pristupe američkoj politici prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Saslušanje je održano 15. septembra, a pred kongresmenima je svjedočio zvaničnik State Departmenta Daniel J. Lawton.
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić ocijenio je da se tokom rasprave moglo vidjeti kako ni u Kongresu ne postoji jedinstven pogled na politiku prema Zapadnom Balkanu.
Puljić: Američka politika je podijeljena
„Vrlo je jasno da je američka politika podijeljena“, kazao je Puljić, posebno kritikujući ocjenu State Departmenta da je američka diplomatija pomogla stabilizaciji situacije u BiH nakon ukidanja sankcija Miloradu Dodiku.
S druge strane, demokratski članovi Kongresa ranije su otvoreno dovodili u pitanje odluku o skidanju Dodika i njegovih saradnika sa američke liste sankcija. U pismu State Departmentu i Ministarstvu finansija tražili su objašnjenje kako takav potez doprinosi suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
Puljić je govorio i o dokumentu dijela članova Odbora u kojem se kritikuje odnos administracije prema Dodiku i projektu Južne plinske interkonekcije. Naglasio je, međutim, da taj dokument ne predstavlja stav cijelog američkog Kongresa.
„Srbija je izabrana kao strateški partner“
Posebnu pažnju privukao je odnos Washingtona prema Beogradu.
„Mislim da je vrlo jasno da je State Department izabrao Srbiju kao strateškog partnera na Balkanu“, ocijenio je Puljić.
Prema njegovim riječima, Lawton je tokom saslušanja više puta naglasio visok nivo saradnje sa Srbijom i želju Washingtona da Srbija bude američki „partner po izboru“.
Istovremeno su pojedini kongresmeni problematizirali odnose Srbije s Rusijom i Kinom, nabavku kineskog naoružanja i pitanje budućih izbora. Puljić je prenio da je republikanski kongresmen Joe Wilson izrazio zabrinutost u vezi s tim da li će izbori biti slobodni i pošteni.
Otvoreno i pitanje Ratka Mladića
Tokom saslušanja govorilo se i o nedavnoj sahrani pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu.
Prema Puljićevom izvještaju, predstavnik State Departmenta rekao je da SAD odbacuje glorifikaciju ratnih zločinaca i priznaje genocid počinjen u Srebrenici, nakon što su kongresmeni otvorili to pitanje.
Kongresmenka Dina Titus ukazala je i na pismo Ministarstva vanjskih poslova BiH te pitala zbog čega State Department nije javno snažnije reagovao na događaje u Srbiji.
Važna poruka o teritorijalnom integritetu BiH
Puljić je ipak izdvojio jednu poruku kao posebno značajnu:
„Najvažnija je od svega rečenica koju smo danas čuli, da Sjedinjene Države podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine.“
Važno je i da američki zakon usvojen krajem 2025. predviđa sankcije osobama za koje predsjednik SAD-a utvrdi da, između ostalog, ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana ili opstruiraju Dejtonski sporazum.
Govorilo se i o budućnosti OHR-a i EUFOR-a
Puljić je naveo da Washington trenutno ne zagovara neposredno zatvaranje OHR-a, iako postoji želja da se u budućnosti steknu uslovi za okončanje njegove misije.
Posebno važno pitanje za BiH bit će i produženje mandata EUFOR-a pred Vijećem sigurnosti UN-a. U američkom Kongresu postoje i prijedlozi koji, suprotno ideji smanjenja međunarodnog vojnog prisustva, pozivaju Evropsku uniju da ojača EUFOR radi provođenja Dejtonskog sporazuma.
Saslušanje je tako pokazalo da između različitih aktera u Washingtonu postoje značajne razlike u pristupu sankcijama, Srbiji, OHR-u i američkom angažmanu u regionu, dok podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine ostaje dio javno iskazane američke politike.