Bijela kuća objasnila ukidanje sankcija Dodiku: „Trumpova politika spriječila je katastrofe na Balkanu“

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinula je sankcije Miloradu Dodiku, a zvaničnik Bijele kuće za CBS News izjavio je da je takva odluka donesena u cilju sprečavanja nove nestabilnosti na Balkanu.

Obrazloženje američke administracije uslijedilo je nakon što su demokrati u Predstavničkom domu Kongresa otvorili pitanje mogućih političkih i poslovnih interesa koji su mogli pratiti promjenu američke politike prema Dodiku. U izvještaju koji su objavili demokrate povezuju ukidanje sankcija s projektom Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, u koji je uključena američka kompanija čije rukovodstvo ima veze s ljudima bliskim Trumpu.

Bijela kuća, međutim, odbacuje takvo tumačenje i tvrdi da je odluka prvenstveno rezultat procjene američkih interesa i potrebe za očuvanjem stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji.

Bijela kuća: Cilj je bio spriječiti nestabilnost

Zvaničnik Bijele kuće rekao je za CBS News da je ukidanje sankcija Dodiku dio šire politike predsjednika Trumpa prema dugogodišnjim problemima na Balkanu.

„Ovo je još jedan primjer pragmatične i dalekovidne vanjske politike predsjednika Trumpa koja je spriječila katastrofe u vezi s dugogodišnjim problemima na kojima su njegovi prethodnici tako često griješili“, rekao je zvaničnik.

Međutim, nije precizirao na koje je konkretne oblike nestabilnosti ili „katastrofe“ mislio, niti je detaljno objasnio na koji način je procijenjeno da bi zadržavanje sankcija moglo ugroziti stabilnost u Bosni i Hercegovini ili širem regionu.

Sličan argument ranije je iznio i State Department.

State Department: Sankcije su ukinute zbog interesa SAD-a

U pismu State Departmenta, koje je objavljeno u okviru kongresnog izvještaja demokrata, navodi se da je uklanjanje Dodika sa američke liste sankcionisanih osoba doprinijelo očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Paul Guaglianone, zvaničnik State Departmenta koji je potpisao pismo, naveo je da je nakon ukidanja sankcija došlo do povlačenja dijela politika vlasti Republike Srpske koje su bile usmjerene protiv državnih institucija Bosne i Hercegovine.

„Ukidanje sankcija unaprijedilo je interese SAD-a u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Narodna skupština Republike Srpske 18. oktobra povukla je većinu antidaytonskih zakona koje je usvojila prethodnih godina“, navedeno je u pismu.

Među tim zakonima bili su i propisi kojima se nastojalo ograničiti djelovanje državnih policijskih i pravosudnih institucija na području Republike Srpske.

Takvo obrazloženje, međutim, nije prihvatio politolog i stručnjak za Balkan Jasmin Mujanović. On je za CBS News ukazao na činjenicu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije poništio sporne zakone.

„Ako je argument da je Trumpova administracija ipak uspjela navesti Dodika i njegove ljude da povuku zakone, još uvijek nije jasno kakav je značaj toga, odnosno zašto bi to uopće bilo važno s obzirom na to da ti zakoni više nemaju pravno dejstvo“, rekao je Mujanović.

Njegova ocjena predstavlja političku i stručnu kritiku obrazloženja američke administracije, a ne stav američkih institucija.

Južna interkonekcija otvorila dodatna pitanja

Ukidanje sankcija Dodiku dodatnu pažnju privuklo je zbog projekta Južne interkonekcije, velikog energetskog projekta koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s alternativnim izvorima prirodnog gasa.

Demokrati u Predstavničkom domu američkog Kongresa u izvještaju pod nazivom „Pay for Play in the Balkans“ tvrde da postoji direktna veza između ukidanja sankcija Dodiku i njegove odluke da više ne blokira realizaciju Južne interkonekcije.

Prema navodima iz izvještaja, vrijednost projekta procjenjuje se na oko 1,7 milijardi dolara.

U projekat je uključena američka kompanija AAFS Infrastructure & Energy, na čijem su čelu Trumpov bivši lični advokat Jesse Binnall i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost i jednog od njegovih poznatijih političkih saveznika.

Upravo zbog tih veza demokrati su otvorili pitanje mogućeg sukoba interesa i političke trgovine.

Dokumenti iz sistema registracije stranih agenata, poznatog kao FARA, koje je pregledao CBS News, prema navodima tog medija pokazuju da je Michael Flynn u oktobru 2025. godine radio kao plaćeni lobista za Republiku Srpsku.

Vremenska podudarnost dodatno je privukla pažnju jer su Dodiku sankcije ukinute upravo u oktobru iste godine.

Demokrati zbog toga tvrde da su dvije odluke povezane, odnosno da je promjena američke politike prema Dodiku bila dio šireg dogovora koji je uključivao i njegov prestanak blokiranja Južne interkonekcije.

Bijela kuća takvu interpretaciju odbacuje i insistira na tome da je odluka donesena zbog interesa Sjedinjenih Američkih Država i potrebe za očuvanjem stabilnosti u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu.

Dodik istovremeno održava odnose s Putinom

Promjena odnosa s Washingtonom nije značila i prekid Dodikovih odnosa s Moskvom.

Dodik je i nakon približavanja Trumpovoj administraciji nastavio održavati bliske kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tokom posjeta Moskvi sastajao se s Putinom i javno mu zahvaljivao na podršci Republici Srpskoj.

Nakon posljednjih izbora Dodik je istovremeno govorio pozitivno o Trumpu i Putinu.

Govoreći pred pristalicama, kazao je da bi njegov politički položaj izgledao potpuno drugačije da Donald Trump nije pobijedio na američkim izborima.

„Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trumpa, mi bismo danas vjerovatno bili politički mrtvaci“, rekao je Dodik, zahvalivši u istom govoru i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na podršci, podsjeća CBS News.

Takav razvoj događaja pokazuje da je Dodik, uprkos promjeni odnosa s Washingtonom, nastavio održavati veze i s Moskvom, dok američka administracija ukidanje sankcija obrazlaže vlastitim procjenama američkih interesa.

Dvije potpuno različite interpretacije odluke

Ukidanje sankcija Dodiku tako je dobilo dva potpuno različita tumačenja.

Bijela kuća i State Department tvrde da je odluka doprinijela stabilnosti Bosne i Hercegovine, povlačenju dijela spornih politika vlasti Republike Srpske i ostvarivanju američkih interesa na Zapadnom Balkanu.

Demokrati u američkom Kongresu, s druge strane, dovode odluku u vezu s Južnom interkonekcijom i poslovnim vezama ljudi uključenih u projekat s osobama bliskim Trumpovoj administraciji.

Za sada se iz dostupnog materijala ne može zaključiti da je jedna od tih interpretacija definitivno potvrđena. Jasno je, međutim, da je ukidanje sankcija predstavljalo značajnu promjenu američke politike prema Dodiku, dok su okolnosti te odluke otvorile nova pitanja o odnosima američke politike, energetskih interesa i političkih procesa u Bosni i Hercegovini.

Posebno će biti važno pratiti dalji razvoj projekta Južne interkonekcije, kao i eventualnu objavu dodatne dokumentacije koja bi mogla pokazati kakvu su ulogu u promjeni američke politike imali sigurnosni, politički i energetski interesi.