Ako preliminarni rezultati izbora budu potvrđeni, Denis Bećirović će u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine sjediti zajedno sa Željkom Cvijanović i Darijanom Filipović, što otvara pitanje kako bi funkcionisalo donošenje odluka u novom sazivu kolektivnog šefa države i kakve bi mogućnosti Bećirović imao ukoliko bi se našao u manjini.
Ustav Bosne i Hercegovine predviđa mogućnost da Predsjedništvo određene odluke donese i bez saglasnosti sva tri člana, odnosno glasovima dvojice članova. U takvoj situaciji član koji se ne slaže s donesenom odlukom može pokrenuti postupak zaštite vitalnog interesa entiteta sa čije teritorije je izabran.
U slučaju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, postupak se nakon njegove izjave može prenijeti na Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Upravo zbog toga sastav ovog kluba nakon posrednih izbora može imati veliki politički značaj.
Bećirovićev veto ne znači automatski i blokadu odluke
Prema ustavnom mehanizmu, član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom koju su donijela druga dva člana ima rok od tri dana da je proglasi razarajućom po vitalni interes entiteta sa čije je teritorije izabran.
Ako takvu izjavu podnese bošnjački član Predsjedništva, predmet se upućuje bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Klub Bošnjaka ima 23 delegata, a za potvrđivanje izjave potrebna je dvotrećinska većina.
To znači da je potrebno 16 glasova.
Petnaest glasova nije dovoljno, što otvara i drugu važnu političku računicu. Ako najmanje osam delegata ne podrži potvrđivanje izjave, preostalih 15 ne može ostvariti potrebnu dvotrećinsku većinu.
Upravo zato sastav Kluba Bošnjaka može biti jednako važan kao i sam izbor članova Predsjedništva BiH.
Odakle dolaze 23 bošnjačka delegata?
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ima ukupno 80 delegata, od čega po 23 pripada Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, dok je 11 mjesta predviđeno za delegate iz reda Ostalih.
Bošnjački delegati biraju se iz deset kantonalnih skupština, a preliminarni raspored bošnjačkih mjesta po kantonima izgleda ovako:
| Kanton | Bošnjački delegati |
|---|---|
| Unsko sanski | 3 |
| Posavski | 1 |
| Tuzlanski | 5 |
| Zeničko dobojski | 4 |
| Bosansko podrinjski | 1 |
| Srednjobosanski | 2 |
| Hercegovačko neretvanski | 1 |
| Zapadnohercegovački | 1 |
| Kanton Sarajevo | 4 |
| Kanton 10 | 1 |
| Ukupno |
Međutim, broj mandata koji je određena politička stranka osvojila u kantonalnoj skupštini ne znači automatski i isti broj bošnjačkih delegata u Domu naroda.
Za izbor bošnjačkog delegata mora postojati zastupnik koji se izjasnio kao Bošnjak, a upravo nacionalno izjašnjenje izabranih zastupnika u ovom trenutku predstavlja jednu od ključnih nepoznanica.
Prema analizi zasnovanoj na preliminarnim podacima CIK-a, bilo je obrađeno 2.987 od ukupno 3.040 biračkih mjesta, odnosno 98,25 posto, dok posebne kategorije glasanja još nisu bile uključene u prikazani zbir.
SDA ima snažnu kantonalnu poziciju, ali delegati tek trebaju biti izabrani
Preliminarni rezultati pokazuju da SDA u više kantona ima značajan broj skupštinskih mandata. Međutim, iz tih rezultata nije moguće jednostavno zaključiti koliko će bošnjačkih delegata ta stranka na kraju imati u Domu naroda.
Primjer je Unsko sanski kanton, koji bira tri bošnjačka delegata. Prema projekciji, SDA ima deset skupštinskih mandata, NES PDA šest, a SDP četiri.
U pojednostavljenom scenariju u kojem bi svi ti zastupnici bili Bošnjaci i svaka stranka nastupala odvojeno, SDA, NES PDA i SDP mogli bi dobiti po jednog delegata. Dva delegata za SDA moguća su uz drugačiji sastav bošnjačkih zastupnika ili drugačije raspoređivanje podrške, ali deset skupštinskih mandata samo po sebi ne garantuje dva mjesta u Klubu Bošnjaka.
Slična situacija postoji i u Tuzlanskom kantonu, koji daje pet bošnjačkih delegata. Prema preliminarnoj projekciji, SDA ima 13 skupštinskih mandata, SDP sedam, DF tri, a NiP i SPU tri.
U ilustrativnom modelu u kojem bi svi relevantni zastupnici bili Bošnjaci i glasali prema stranačkim listama, SDA bi mogla imati dva delegata, dok bi po jednog dobili SDP, DF i NiPova koalicija. Međutim, i ovaj rezultat predstavlja samo matematički model, a ne konačnu prognozu izbora delegata.
Zeničko dobojski kanton mogao bi biti posebno zanimljiv
Zeničko dobojski kanton daje četiri bošnjačka delegata. Preliminarna projekcija SDA daje 14 skupštinskih mjesta, SDP-u šest, dok SBiH, DF i BHI imaju po tri.
U pojednostavljenom modelu SDA bi mogla dobiti dva delegata, SDP jednog, dok bi za četvrto mjesto postojala konkurencija između lista koje imaju po tri skupštinska glasa.
Posebno je zanimljiva činjenica da je posljednji skupštinski mandat u ovom kantonu trenutno pripao SDP-u uz količnik 1.498,73, dok je sljedeći količnik SDA 1.496,62. Razlika je svega 62 glasa, što znači da bi mala promjena u konačnom rezultatu mogla promijeniti raspored jednog skupštinskog mandata.
Sarajevo otvara prostor za različite političke kombinacije
Kanton Sarajevo bira četiri bošnjačka delegata.
Prema preliminarnoj projekciji, SDA i SDP imaju po devet skupštinskih mandata, SBiH sedam, NiPova koalicija pet, Naša stranka tri, a DF dva.
Ako bi svi zastupnici prvih nekoliko lista bili Bošnjaci i ako bi stranke nastupile potpuno odvojeno, matematički bi bilo moguće da SDA, SDP, SBiH i NiP dobiju po jednog delegata.
Ipak, upravo u ovom kantonu nacionalno izjašnjenje zastupnika može značajno uticati na konačan rezultat. Također, izbor delegata odvija se tajnim glasanjem, što ostavlja prostor i za međustranačke dogovore i podršku kandidatima drugih političkih opcija.
Ključna razlika između kantonalnih mandata i delegata
Jedna od najvažnijih stvari u cijeloj računici jeste činjenica da se bošnjački delegati ne određuju prostim prepisivanjem rezultata kantonalnih izbora.
Bošnjačke delegate biraju zastupnici koji su se izjasnili kao Bošnjaci, između odgovarajućih kandidata, a mjesta se raspoređuju prema pravilima posrednih izbora.
Zbog toga devet zastupnika SDP-a u Kantonu Sarajevo, na primjer, ne znači automatski devet glasova za određenu listu u izboru bošnjačkih delegata. Isto važi i za SDA, NiP, SBiH, DF i druge stranke.
Dodatni problem predstavlja činjenica da preliminarni izborni izvještaji CIK-a sadrže rezultate političkih stranaka i kandidata, ali ne daju kompletan podatak o nacionalnom izjašnjenju svakog izabranog zastupnika. Zbog toga je u ovoj fazi moguće napraviti projekciju kantonalne snage, ali ne i pouzdano utvrditi konačan stranački sastav Kluba Bošnjaka.
Šta bi značilo ako SDA dobije osam ili više delegata?
Politička važnost konačnog broja delegata može se vidjeti kroz nekoliko scenarija.
Ako bi SDA imala osam delegata, za potvrđivanje Bećirovićeve izjave o vitalnom interesu bilo bi potrebno još najmanje osam glasova drugih delegata, pod uslovom da svi delegati SDA podrže veto.
Ako bi imala deset delegata, bilo bi potrebno još šest glasova.
Sa 12 delegata trebalo bi još četiri, dok bi sa 14 bila potrebna samo dva dodatna glasa. Sa 15 delegata dovoljan bi bio još jedan glas, dok bi 16 delegata predstavljalo dvotrećinsku većinu samu po sebi.
| Broj delegata SDA | Dodatni glasovi potrebni za 16 | Politička posljedica |
|---|
| 8 | 8 | Bez dijela SDA nema 16 glasova |
| 10 | 6 | Potrebna podrška drugih stranaka |
| 12 | 4 | Potrebna podrška drugih stranaka |
| 14 | 2 | Potrebna podrška najmanje dvije delegacije |
| 15 | 1 | Potreban još jedan glas |
| 16 | 0 | SDA bi sama imala dvotrećinsku većinu |
Ovo nisu projekcije konačnog broja delegata SDA, već ilustracija koliko svaki dodatni delegat može biti važan u eventualnom postupku potvrđivanja veta.
Hoće li Klub Bošnjaka djelovati iznadstranački?
Upravo tu se otvara najvažnije političko pitanje nakon formiranja novog saziva.
Stranačka podrška Denisu Bećiroviću u izbornoj kampanji ne znači automatski da će isti odnos snaga postojati i prilikom glasanja u Domu naroda Federacije BiH. Svaka konkretna odluka Predsjedništva koju bi Bećirović proglasio razarajućom po vitalni interes morala bi dobiti podršku najmanje 16 bošnjačkih delegata.
Ako bi SDA imala najmanje osam delegata, potvrđivanje takvog veta ne bi bilo moguće bez podrške najmanje dijela njenih predstavnika, čak i u slučaju da svih preostalih 15 delegata glasa za Bećirovićevu izjavu.
Zbog toga će izbor delegata u Dom naroda biti jedan od važnijih postizbornih procesa. Kantonalni rezultati daju početnu sliku odnosa snaga, ali tek nakon izbora delegata bit će poznato koliko će koja politička opcija imati uticaja u Klubu Bošnjaka.
Pitanje zato nije samo hoće li Bećirović biti preglasan u Predsjedništvu BiH, već i da li će za eventualni veto moći okupiti dovoljno delegata izvan vlastite političke i stranačke baze.
Na kraju, u ovom postupku ne odlučuje se o ličnoj zaštiti člana Predsjedništva, već o konkretnoj odluci koju bi on proglasio razarajućom po vitalni interes entiteta. Hoće li za takvu odluku biti moguće okupiti 16 delegata preko stranačkih granica pokazat će koliko će novi Klub Bošnjaka biti politički jedinstven ili će odluke donositi zavisno od konkretnog pitanja.