ODLUKA O MINIMALCU U FBIH IZAZVALA BROJNE KONTRAVERZE I POSLJEDICE
Uvođenje minimalne plate u Federaciji BiH izazvalo je burne reakcije i brojne polemike. Iako je donesena s namjerom da zaštiti zaposlene, izazvala je lančane negativne efekte među poslodavcima i na tržištu rada.
Sve više firmi zatvara vrata, obrti prestaju s radom, a gubitak radnih mjesta postaje sve izraženiji. Na udaru su i organizacije koje ne ostvaruju profit. Jedan takav slučaj je Udruženje potrošača “Futura” iz Mostara, gdje su svi članovi tima, uključujući i predsjednika, ostali bez zaposlenja.
„Smatram da se odluka o minimalcu donijela bez uvažavanja mišljenja stručnjaka, akademika, privrednika i predstavnika civilnog društva. Usvojena je na kraju godine, bez razmatranja postojećih planova ljudi i organizacija. Time su mnogima poremetili poslovanje i budžete“, rekao je Marin Bago, predsjednik Udruženja, u izjavi za Akta.ba.
Prema Baginom mišljenju, koncept minimalne plate ima smisla, ali trenutni iznos nije prilagođen stvarnim troškovima života.
„Minimalna plata kao ideja nije problematična, ali ovaj konkretan iznos nije održiv. Trebala bi biti vezana za prosječne životne troškove ili određeni procenat prosječne plaće. Ako četveročlanoj porodici treba 1.500 KM samo za osnovne prehrambene potrebe, ova plata ne predstavlja stvarnu pomoć. Ljudi rade, a ne mogu sebi priuštiti ni osnovno – ni hranu ni krov nad glavom“, pojašnjava on.
U Udruženju “Futura” dodatno su se informisali o evropskoj praksi kod uvođenja minimalne zarade.
„Zemlje koje imaju razvijenu ekonomiju uvode ovakve mjere postepeno, najčešće kroz nekoliko godina, analizirajući utjecaj na ekonomiju svaka tri mjeseca. Kod nas je sve urađeno na brzinu i bez plana. Tvrde da štite radnike, ali nisu mijenjali doprinose koji su među najvišima u Evropi, niti su povećali poreze na dobit koji su izuzetno niski. To jasno pokazuje da ova odluka nije donesena u korist radnika“, naglašava Bago.
Posebno pogođene ovom situacijom su organizacije koje ne ostvaruju dobit, a čiji rad ovisi o projektima i donacijama.
„Kao organizacija civilnog društva, bez stalnog izvora prihoda, nemamo mogućnost da obezbijedimo platu veću od 2.000 KM po zaposlenom, što sa svim obavezama na godišnjem nivou iznosi oko 25.000 KM. Malo koja domaća neprofitna organizacija to može izdržati. Ako imate inostrane donatore – dobro, ali ako radite lokalno, praktično ste izbačeni iz sistema“, ističe.
Svi uposleni iz “Future”, zajedno s Bagom, prijavili su se na biro.
„Svi smo ostali bez posla. Sada pokušavamo pronaći načine kako da nastavimo s radom, razmatramo koje usluge možemo ponuditi. Mnoge organizacije ćute, vjerovatno iz srama, ali problem nije u njima, nego u državi koja ne komunicira sa civilnim sektorom“, kaže Bago.
Dodaje i da je Federacija BiH postala sistem u kojem dominira javni sektor, dok realni sektor sve više slabi.
„Više od polovine radno sposobnih ljudi radi u javnoj upravi, a privatni sektor nosi najveće poreze. Nalazimo se daleko od tržišne logike, a sve se pravda tobožnjom brigom za radnike. Realni sektor propada, dok se broj zaposlenih u državnim institucijama povećava. Mnogi podaci se skrivaju, a stvarnost se prikazuje uljepšano“, upozorava.
Na kraju, Bago priznaje da je rast plata neophodan, ali zahtijeva promišljen i odgovoran pristup.
„Nisam protiv povećanja minimalne zarade, ali to mora biti urađeno pažljivo, uz praćenje ekonomskih pokazatelja i reformu javnog sektora. Ako uništimo poduzetnike, ko će ostati da pokrene privredu? Sigurno ne administracija. Cijene svakodnevno rastu, potrošačka korpa je sve skuplja, a radnik koji danas prima 1.000 KM ne može kupiti ništa više nego što je mogao prije par godina sa 800 KM. Takva odluka nije korisna – ni za radnike ni za privrednike“, zaključio je Bago za Akta.ba.