Gradsko vijeće Sarajeva je u julu 2023. godine donijelo odluku o nastavku obnove nekoliko fasada u centru grada, a tadašnja gradonačelnica Benjamina Karić bila je zadužena da pripremi sveobuhvatnu odluku o regulisanju ove oblasti. Ipak, do kraja svog mandata 2024. godine, Karić nije realizovala ovu obavezu, iako je iz budžeta potrošeno nekoliko miliona maraka za obnovu fasada, što Detektor može potvrditi.
Karić je pojasnila da odluka nije donesena zbog njene kompleksnosti, dok iz kabineta sadašnjeg gradonačelnika Predraga Puharića navode da bi njeno donošenje zahtijevalo uključivanje i drugih nivoa vlasti, što iziskuje duži vremenski period. Gradsko vijeće, prema njihovim navodima, nije insistiralo na donošenju ove odluke.
Tokom mandata bivše gradonačelnice, obnovljeno je najmanje deset fasada u vrijednosti većoj od tri i po miliona maraka. Među njima su i nacionalni spomenik Gospođicina kuća, jedna škola te poslovne i stambene zgrade, uglavnom u ulici Maršala Tita, koja je dio Historijskog urbanog krajolika Sarajeva, proglašenog nacionalnim spomenikom 2020. godine.
Karić je na društvenim mrežama redovno objavljivala slike i tekstove o renoviranju, koristeći slogan “Za ljepše lice našeg grada”. Javne nabavke i obnova fasada provođeni su prije nego što je Vijeće bilo informisano, no ono je naknadno podržavalo započete aktivnosti.
Godine 2022., usvojena je sedmogodišnja strategija razvoja grada, kojom su trebali biti određeni kriteriji za izbor 15 zgrada za obnovu. Međutim, na upit Detektora da li postoji dokument kojim se reguliše odabir zgrada, iz ureda gradonačelnika Puharića su naveli samo odluku Vijeća iz jula 2023., u kojoj takvi kriteriji nisu navedeni.
Federalni zavod za zaštitu spomenika potvrđuje da ne postoji pisani pravilnik koji određuje prioritete za obnovu fasada. Smatraju da bi prije izvođenja radova trebalo napraviti analizu stanja objekata i utvrditi prioritete.
Odluka Vijeća iz 2023. poziva se na dokument iz 2008., koji definiše načine saradnje u obnovi fasada od kulturno-historijskog značaja. Prema njemu, gradonačelnik je dužan predložiti petogodišnji plan obnove fasada i plan provedbe.
Na zahtjev Detektora da dostavi ove planove iz prethodna dva gradonačelnička mandata, Grad Sarajevo je odgovorio da je obnova fasada uvijek funkcionisala kroz saradnju s Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa. U odgovoru se navodi da su objekti određivani zajednički, ali nisu dostavljeni konkretni dokumenti planova obnove.
Obnova fasada na adresama Maršala Tita 19 i 21 izazvala je dodatna pitanja o procesu odabira zgrada za sanaciju. Bivša gradonačelnica Benjamina Karić tvrdi da je Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa upućen zahtjev da dostavi spisak zgrada za koje postoji izrađena projektna dokumentacija, ali podaci koje je prikupio Detektor pokazuju drugačiju sliku.
Kantonalni zavod je u decembru 2021. dostavio Gradskoj upravi spisak od deset zgrada, ali na listi koju je Karić kasnije proslijedila Gradskom vijeću nalazilo se samo pet od tih adresa, dok je dodano 11 drugih objekata. Među njima su i zgrade na adresama Maršala Tita 19 i 21, kao i objekti na uglu Titove 17 i Pruščakove ulice 2-4.
Portal Valter ranije je objavio da je Karić, nakon što je obnovljena fasada na broju 19, u toj zgradi kupila stan. Karić, međutim, negira da je odluka o obnovi fasade bila povezana s njenom kasnijom kupovinom nekretnine.
“Ja nisam imala ni primisao da bih kupila stan tu”, izjavila je Karić za Detektor.
Direktor Kantonalnog zavoda, Boris Trapara, objašnjava da je Zavod dostavio spisak objekata za koje su imali dovršene projekte, ali da su tada saznali da im je, zajedno s drugim zavodima u Federaciji BiH, oduzeta licenca za rad na nacionalnim spomenicima. To je rezultiralo prepuštanjem revizije projektne dokumentacije privatnim firmama.
Trapara navodi da su im iz Gradske uprave usmeno tražili dostavljanje arhivske dokumentacije, ali da nije bilo zvaničnog pismenog zahtjeva. Tokom radnih sastanaka, Zavod je dostavio dokumentaciju za pojedine objekte, ali je grad tražio projekte i za zgrade poput Beledije, JAT-ovog nebodera i objekta u Ulici Kaptol, za koje nisu imali dokumentaciju.
U slučaju zgrada u Titovoj ulici na brojevima 17, 19 i 21, Zavod je pristao na ustupanje dokumentacije u zamjenu za finansiranje uređenja dvorišta sjedišta institucije.
Detektor je pokušao dobiti dodatne odgovore od Karić o kriterijima po kojima su određene zgrade dodane na listu predloženu Gradskom vijeću, ali bivša gradonačelnica nije pronašla vremena za razgovor.
JAT-ov neboder u Sarajevu već je na listi objekata za obnovu fasade, nakon što je početkom prošle godine dio fasade pao na jednu od najprometnijih pješačkih zona u centru grada, prilikom čega je jedna osoba povrijeđena. Bivša gradonačelnica Benjamina Karić u ranijim je razgovorima pojasnila da postoji projektna dokumentacija za obnovu, ali da grad nije imao sredstva u iznosu od 1,2 miliona maraka potrebnih za renoviranje fasade.
“Imamo projekat za tri zgrade završen i onda kažem radite prvo onaj najjeftiniji, jer za njega imamo novca”, izjavila je Karić, dodajući da je nakon incidenta s fasadom na društvenoj mreži Facebook naglasila kako je održavanje fasada zakonska obaveza vlasnika i upravitelja zgrada.
Zahtjevi za obnovu fasada stizali su iz različitih adresa unutar Historijskog urbanog krajolika Sarajeva, gdje je obrazloženo da komadi fasada padaju i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za stanare i prolaznike. Međutim, zbog malog broja stanovnika u tim zgradama, teško je bilo prikupiti novac za obnovu.
Karić je izjavila da je bila svjesna nezadovoljstva građana koji su je pitali zašto se njihova fasada ne obnavlja, ali je naglasila da je budžet bio ograničen. Kao načelnica Novog Sarajeva, Karić kaže da još nisu donijeli konačnu odluku o modelu obnove fasada, ali je razmišljala o angažiranju stručnjaka koji bi napravili popis fasada, analizirali ih i utvrdili prioritete za obnovu.