Na inauguracijskom samitu novouspostavljenog Odbora za mir u Washingtonu okupili su se šefovi država, vlada i predstavnici više od 40 zemalja. Tijelo, kojim predsjedava američki predsjednik Donald Trump, prvobitno je zamišljeno kao mehanizam za nadzor obnove Pojasa Gaze, ali je njegova misija proširena i na globalne sukobe.
Trump je tom prilikom naveo da je za fond prikupljeno sedam milijardi dolara od država članica, dok je SAD, prema njegovim riječima, obećao dodatnih deset milijardi. Istovremeno je ponovio tvrdnju da je tokom svog političkog djelovanja doprinio okončanju više oružanih sukoba bez oslanjanja na Ujedinjene narode, koje je ponovo kritikovao.
Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić ocijenio je da sastav učesnika pokazuje ograničen međunarodni odaziv. Prema njegovim riječima, među prisutnima je bilo oko 25 svjetskih lidera ili visokih zvaničnika, ali bez predstavnika Evropske unije, Velike Britanije, Kanade i Australije, koje su ranije često podržavale američke inicijative.
Puljić ističe i da finansijski okvir Odbora izaziva pitanja, posebno u vezi s izvorima najavljenih američkih sredstava. Prema njegovoj ocjeni, struktura ovog tijela više podsjeća na ekskluzivni političko-finansijski forum nego na klasičnu međunarodnu mirovnu organizaciju.
Posebne kritike odnose se na potencijalno članstvo država i lidera koji su predmet međunarodnih pravnih postupaka ili optužbi, što se, prema Puljiću, može tumačiti kao odstupanje od principa međunarodnog prava i pravde. Također je naglasio da predstavnici Palestinaca nisu uključeni u rad tijela, iako je inicijalni fokus Odbora bio upravo na obnovi Gaze.
Puljić zaključuje da, uprkos potrebi reforme postojećih globalnih institucija poput Ujedinjenih naroda i međunarodnih sudova, model zasnovan na političkom uticaju i finansijskoj moći teško može zamijeniti sistem koji počiva na međunarodnom pravu, jer, kako navodi, trajni mir podrazumijeva i element pravde.
