Bliski istok, ali i šira međunarodna javnost, potreseni su nakon snažnih napada koje su Izrael i Sjedinjene Američke Države izvele na teritorij Irana, tokom kojih je, prema navodima iranskih vlasti, poginuo i vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei. Međutim, informacije koje su uslijedile nakon udara dodatno su produbile kontroverze — posebno zbog izjava glavnog posrednika u pregovorima, omanskog ministra vanjskih poslova Badra bin Hamada Al Busaidija.
Samo nekoliko sati prije napada, Al Busaidi je gostovao na američkoj televiziji CBS News, što je neuobičajeno za osobe uključene u osjetljive diplomatske pregovore. Njegov nastup kasnije je protumačen kao pokušaj da se posljednji put javno apeluje na mir i spriječi eskalacija.
On je u intervjuu istakao da su pregovori vođeni u Ženevi, prema njegovim riječima, došli do faze koja je pružala realnu šansu za trajni sporazum, te da je Iran navodno pristao na ključne ustupke kakvi ranije nisu bili postignuti.
Prema njegovim tvrdnjama, suština dogovora bila je u modelu takozvanog “nultog gomilanja” nuklearnog materijala. To bi značilo da Iran ne bi mogao stvarati zalihe obogaćenog materijala potrebnog za izradu nuklearnog oružja, uz stalni međunarodni nadzor i verifikaciju Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Al Busaidi je naveo i da je Teheran bio spreman dodatno smanjiti postojeće zalihe nuklearnog materijala, pretvarajući ih u gorivo koje ne bi moglo biti ponovo korišteno u vojne svrhe, što je opisao kao značajan iskorak u odnosu na ranije pregovore.
Također je tvrdio da je Iran pokazivao spremnost da razgovara i o drugim osjetljivim pitanjima, uključujući svoj raketni program, što je do tada bio jedan od najtežih spornih elemenata u pregovorima sa Zapadom.
Na pitanje da li vjeruje da je postignuti napredak mogao spriječiti vojnu akciju, Al Busaidi je odgovorio kratko — izrazivši nadu da će sporazum biti realizovan. Ipak, samo nekoliko sati nakon tog intervjua uslijedili su napadi, čime su pregovori praktično prekinuti i kriza dodatno eskalirala.
