Funkcionalna uspostava Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) jedan je od vidljivijih rezultata rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u protekloj godini. Javnost s velikom pažnjom prati rad ovog odjela i očekuje konkretne rezultate, odnosno procesuiranje onih koji su godinama zloupotrebljavali javne resurse i funkcije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je borba protiv korupcije duboko sistemski problem, te da POSKOK sa svega šest tužilaca trenutno vodi više od 700 preuzetih predmeta.
Prema Indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina se nalazi među najkorumpiranijim državama Evrope. Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Eldan Mujanović ističe da strategija i planova ne nedostaje, ali da konkretna rješenja sporo dolaze. Kako navodi, svakodnevno svjedočimo političkim funkcionerima koji su u očiglednom sukobu interesa, povezani s različitim ekonomskim i finansijskim centrima moći kroz vlastite kompanije ili članove porodice.
Zbog nedostataka u zakonodavstvu ili neefikasne primjene postojećih propisa, sankcionisanje takvih pojava često izostaje ili se pretvara u dugotrajne sudske procese bez jasnog epiloga.
Poseban problem predstavlja činjenica da Federacija BiH još uvijek nema zakon o sukobu interesa. Iz Transparency Internationala BiH upozoravaju da borba protiv korupcije ne može biti svedena samo na reformu pravosuđa, već zahtijeva sveobuhvatne promjene cijelog sistema.
Menadžer za odnose s javnošću Transparency Internationala BiH Srđan Traljić naglašava da je neophodna reforma sistema javnih nabavki, koncesija, zaštite zviždača i sukoba interesa, posebno u Federaciji BiH gdje zakon u toj oblasti ne postoji, što, kako kaže, ima ozbiljne i dugoročne posljedice.
U cilju ubrzanja sudskih postupaka i jačanja borbe protiv korupcije, formiran je POSKOK, koji je iz kantonalnih tužilaštava preuzeo ukupno 731 predmet, od čega čak 449 iz Tužilaštva Kantona Sarajevo. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ovakav obim posla za početni kadar veliki teret.
Sigurnosni stručnjak Sandi Dizdarević smatra da je preuzimanje tolikog broja predmeta u startu bila pogrešna procjena. Prema njegovim riječima, šest tužilaca je odmah preopterećeno, a dodatni problem predstavlja priliv novih prijava, jer se danas gotovo svaka sumnja u rad institucija prijavljuje upravo POSKOK-u. Time se, kako navodi, ovaj odjel nalazi u procjepu između starih, prioritetnih predmeta koji prijete zastarom i novih istraga koje se kontinuirano otvaraju.
Iz POSKOK-a navode da zbog zaštite istraga ne mogu iznositi detalje o predmetima kojima se bave, ali je činjenica da se dio slučajeva već duže vrijeme nalazi u fazi istrage bez vidljivog pomaka. Gomilanje predmeta i izostanak konkretnih presuda, prema ocjeni bivšeg ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac, jasno ukazuju na slabost države i njenih institucija.
Pećanac ističe da se rupe u zakonima, koje pogoduju kriminalu, ne mogu popunjavati improvizacijama niti nekompetentnim rješenjima, već isključivo radom stručnjaka iz oblasti prava, sigurnosti i kriminologije. Prema njegovim riječima, zakonodavne izmjene moraju biti rezultat ozbiljnog stručnog rada, a ne političkog prepisivanja, kako bi se ubrzali procesi i efikasno suzbio institucionalni kriminal.
Dok se broj predmeta približava cifri od 700, osumnjičeni čekaju rasplet, a pravosudne i političke institucije nalaze se pred ozbiljnim testom – hoće li pokazati stvarnu odlučnost u provođenju pravde ili dopustiti da slučajevi još jednom završe u ladicama zbog zastare.
