Državni zastupnik Jasmin Emrić nedavno je podnio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, tražeći da se razmatra po hitnoj proceduri. Kao glavni razlog za ovakvu inicijativu navodi kontinuirane opstrukcije koje, prema njegovim riječima, dolaze iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, a koje ozbiljno ugrožavaju proces imenovanja ministara i njihovih zamjenika.
U središtu Emrićevog prijedloga nalazi se dopuna člana 10d Zakona o Vijeću ministara, kojom bi se Komisiji za pripremu izbora Vijeća ministara omogućilo da preuzme postupak imenovanja ministara ili zamjenika ukoliko predsjedavajući odbije da postupi po prijedlogu najmanje 14 zastupnika Zastupničkog doma. Ovaj mehanizam bi zaobišao daljnje čekanje i potencijalne političke blokade, omogućivši Komisiji da direktno dostavi prijedlog o imenovanju Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na razmatranje i eventualno usvajanje.
Prijedlogom je predviđeno i eksplicitno pravo najmanje 14 zastupnika da podnesu nominaciju za poziciju ministra ili zamjenika. Emrić smatra da bi to spriječilo političke blokade i osiguralo kontinuitet rada izvršne vlasti, posebno u situacijama kada dolazi do zastoja zbog međustranačkih sukoba.
Prema njegovim riječima, cilj inicijative je jačanje demokratskih mehanizama i ograničavanje mogućnosti zloupotreba koje proizlaze iz širokih ovlasti predsjedavajućeg. Emrić naglašava da trenutni zakonski okvir daje previše prostora za samovolju, što može paralizovati rad izvršne vlasti i onemogućiti adekvatan odgovor institucija na potrebe države. Dodaje da prijedlog nije motiviran apstraktnim političkim ciljevima, već konkretnim slučajevima u kojima je, kako tvrdi, Borjana Krišto odbijala da postupi po legitimnim prijedlozima zastupnika, što je, prema njegovom mišljenju, narušilo demokratski proces i blokiralo funkcionisanje institucija.
Kako je riječ o zahtjevu za hitnu proceduru, očekuje se da će Parlamentarna skupština BiH uskoro razmatrati ovaj prijedlog. Ako bude usvojen, mogao bi predstavljati značajan korak ka rješavanju dugogodišnjih političkih blokada koje ometaju rad institucija na državnom nivou.
Ova inicijativa izazvala je različite političke reakcije. Dok dio opozicije prijedlog vidi kao pokušaj da se demokratizuje i deblokira rad državnih organa, predstavnici vladajućih stranaka već su izrazili zabrinutost, tvrdeći da bi ovakvo rješenje moglo izazvati dodatne političke tenzije i institucionalni haos. Ipak, ostaje ključno pitanje koje prijedlog otvara: kako obezbijediti funkcionalnost Vijeća ministara i spriječiti da političke igre i nesuglasice među liderima postanu prepreka za imenovanje ključnih dužnosnika?
Ako zakon bude usvojen, mogao bi označiti presedan u načinu na koji se uređuju odnosi unutar izvršne vlasti BiH. Parlament bi time dobio veću moć u ključnim procedurama, dok bi prostor za pojedinačne blokade bio značajno sužen. Također, proces imenovanja postao bi transparentniji i predvidljiviji, čime bi se ukupna efikasnost državnih institucija poboljšala.
Emrićeva inicijativa otvara i širu raspravu o potrebi sveobuhvatne reforme zakonodavnog okvira u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu dugotrajnih opstrukcija koje sistematski narušavaju stabilnost i funkcionalnost državne vlasti.