Bosna i Hercegovina, iako još uvijek nije dio NATO-a, trenutno se smatra državom koja je najviše napredovala u procesu približavanja punopravnom članstvu. Ključni okvir saradnje s Alijansom je Akcioni plan za članstvo (MAP), u okviru kojeg BiH svake godine dostavlja Program reformi. Ovaj dokument prati napredak u oblastima odbrane, sigurnosti, ekonomskih politika i vladavine prava.
Unutrašnji dogovor i nastavak saradnje
Od 2019. godine BiH redovno šalje Program reformi u Brisel, a dokument za 2025. godinu već je usvojen na nivou državne komisije i sada čeka potvrdu Vijeća ministara. Program uključuje aktivnosti poput modernizacije i profesionalizacije Oružanih snaga, nabavke nove opreme (poput dronova, helikoptera i zaštitnih sistema), kao i jačanje interoperabilnosti kroz zajedničke vježbe.
Pored toga, plan naglašava bolju koordinaciju civilnih i vojnih institucija tokom vanrednih situacija, što je dio šire strategije unapređenja otpornosti države.
Politička ograničenja
Proces je i dalje praćen različitim političkim stavovima. Entitet Republika Srpska usvojio je 2017. rezoluciju o vojnoj neutralnosti i zadržao taj stav, zbog čega je uspostavljen kompromisni model. Umjesto Nacionalnog akcionog plana, šalje se Program reformi, a Komisija za NATO integracije preimenovana je u Komisiju za saradnju s NATO-om.
Najzahtjevnija faza
Stručnjak za sigurnosne politike Adis Hadžović ističe da saradnja sa Savezom teče i dalje, iako se politički stavovi nisu značajno mijenjali. Program reformi sam po sebi ne znači automatski ulazak u NATO, ali omogućava nastavak tehničkih i organizacijskih promjena.
Za konačan korak – punopravno članstvo – potrebna je saglasnost svih 32 države članice, ali i politički dogovor unutar BiH. Upravo taj dio trenutno predstavlja najveći izazov.
