EU smanjuje sredstva za BiH zbog kašnjenja s Reformskom agendom: Izgubljeno 108,5 miliona eura
Evropska komisija obavijestila je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da će sredstva namijenjena BiH u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan biti umanjena za 10 posto, odnosno za 108,5 miliona eura, zbog kašnjenja u dostavljanju finalne verzije Reformske agende.
Umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi eura, Bosna i Hercegovina će sada imati na raspolaganju 976,6 miliona eura kroz Regionalni garantni fond (RGF).
U zvaničnom pismu upućenom 17. jula 2025. godine predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, članica Evropske komisije zadužena za proširenje Marta Kos podsjeća da je BiH imala rok da dostavi dokument najkasnije do samita lidera Zapadnog Balkana, održanog 1. jula u Skoplju.
– Iako pozdravljam to što se razgovori u Bosni i Hercegovini nastavljaju, moram konstatirati da Komisija do danas nije zaprimila finaliziranu i usaglašenu Reformsku agendu iz BiH – navodi Kos. – Zbog toga, sa žaljenjem vas obavještavam da Komisija ne može zadržati iznos koji je prvobitno bio predviđen za Bosnu i Hercegovinu.
Evropska komisija naglašava da, zbog ograničenog vremenskog okvira za realizaciju budžetskih sredstava, mora postupati jednako prema svim korisnicima fonda. Pet drugih zemalja regiona već su usvojile svoje Reformse agende, koje su uslov za pristup sredstvima iz RGF-a.
– Svako kašnjenje koje premaši tzv. ‘grace period’ automatski rezultira umanjenjem sredstava – upozorava se u pismu.
Evropska komisija dala je BiH krajnji rok do 30. septembra 2025. godine za dostavljanje konačne verzije dokumenta. Ukoliko to ne bude učinjeno, najavljeno je novo umanjenje sredstava za dodatnih 10 posto.
Političke blokade glavni uzrok
Iako je više puta najavljeno skoro usvajanje Reformske agende, njen sadržaj i dalje nije usaglašen. Glavni razlog leži u dubokim političkim neslaganjima unutar vladajuće koalicije.
SNSD kategorički odbija sve mjere koje podrazumijevaju jačanje državnih institucija;
HDZ BiH uslovljava reformske procese izmjenama Izbornog zakona;
Trojka pokušava zadržati krhki balans između reformskih obaveza prema EU i očuvanja političkog partnerstva.
Najsporniji dio dokumenta odnosi se na vladavinu prava, gdje se predviđaju promjene koje bi značajno umanjile politički utjecaj na pravosuđe.
Moguće ozbiljne posljedice
Smanjenje sredstava predstavlja ozbiljan udarac za BiH u kontekstu regionalne konkurentnosti i investicionih mogućnosti. Ako se reformski proces ne deblokira do jeseni, zemlja bi mogla izgubiti više od 200 miliona eura bespovratne pomoći iz EU fondova.
Evropska komisija poručuje da očekuje konkretne i pravovremene poteze domaćih vlasti te upozorava da bez jasno definisanih reformi BiH rizikuje ne samo gubitak novca, već i usporavanje svog puta ka punopravnom članstvu u EU.