Ministri iz redova HDZ-a i SNSD-a danas su na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine preglasali bošnjačke ministre i prihvatili prijedlog ministra finansija Srđana Amidžića (SNSD) da se iz dobiti Centralne banke BiH isplati 116 miliona KM slovenskoj kompaniji “Viaduct”.
Prema nezvaničnim informacijama, prijedlog je prošao uprkos protivljenju ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića. Riječ je o Amidžićevom prijedlogu kojim se predviđa novi budžet i preraspodjela dobiti Centralne banke, kako bi se isplatio dug nastao u slučaju “Viaduct”.
Usvojeni prijedlog sada ide na potvrdu Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje je njegova sudbina i dalje neizvjesna. Ranije su se protiv prijedloga izjasnili i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić te dopremijer Toni Kraljević. Oni su ukazivali na to da bi se iz dobiti Centralne banke povuklo ukupno 200 miliona KM, od čega bi 116 miliona otišlo za isplatu duga Viaductu, dok bi preostalih 90 miliona bilo raspodijeljeno entitetima – 59 miliona Federaciji BiH, a 29 miliona Republici Srpskoj.
Najveći finansijski teret ovog aranžmana pao bi na Federaciju BiH, što je izazvalo nezadovoljstvo unutar federalne vlasti.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ) od početka je podržavala ideju da se u državnom budžetu izvrše korekcije radi obezbjeđivanja sredstava za isplatu duga.
Na današnjoj sjednici nisu prisustvovali ministar prometa i komunikacija Edin Forto, kao ni ministar odbrane Zukan Helez, koji je i dopredsjedavajući Vijeća ministara – obojica se nalaze na službenom putu u SAD-u.
Slučaj Viaduct odnosi se na sporni dug Vlade Republike Srpske, koji je premašio 110 miliona KM, s dnevnim kamatama koje dosežu 18.000 KM. Problem je nastao kada entitetska vlada nije ispoštovala ugovor o koncesiji za izgradnju hidroelektrana. Spor je završio pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, koje je presudilo u korist Viaducta. Prema sporazumu potpisanom 2017. godine, Vlada RS-a, tada predvođena Željkom Cvijanović, obavezala se na isplatu eventualnih kazni.
Neizmireni dug već utiče na funkcionisanje BHANSA-e, koja bi mogla ostati bez sredstava iz Eurocontrol sistema, dok se Centralna banka BiH suočava s pravnim posljedicama – uključujući i rješenje Općinskog suda u Mostaru o zapljeni imovine ove institucije u tom gradu.
