Vijeće za implementaciju mira (PIC) danas bi trebalo održati sjednicu na kojoj se očekuje pokušaj izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Nakon iznenadne ostavke Christiana Schmidta, funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika preuzeo je njegov dosadašnji zamjenik i supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock, koji će tu dužnost obavljati do imenovanja nasljednika.
Njegovo privremeno imenovanje ponovo je otvorilo raspravu o ulozi OHR-a, ovlastima visokog predstavnika i budućnosti međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini.
Čović i Dodik ponovili stav o OHR-u
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da bi, prema njegovom mišljenju, trebalo preispitati dosadašnje odluke visokih predstavnika.
„Najrealnije je za sve u BiH staviti van snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Bez dvojbe, predstavnik treba vrlo jasno definirati – ovaj koji je sad u hodu, v.d., što god značilo, jeste ili nije visoki predstavnik. To ćete teško naći u zakonu“, rekao je Čović.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovio je da ne priznaje legitimitet Vijeća za implementaciju mira.
„To neko vijeće uopće ne postoji. Ono je ad hoc kreirana grupa zemalja. Sve odluke tog Savjeta za provođenje mira u BiH bile su protiv dugoročne stabilnosti. Slažemo se da treba očuvati mir, proglasiti ništavim sve odluke visokog predstavnika“, izjavio je Dodik.
Nema saglasnosti o novom kandidatu
Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države i države članice Evropske unije još nisu postigle dogovor o kandidatu za novog visokog predstavnika.
Zbog toga je kao privremeno rješenje imenovan Louis Crishock, što je izazvalo reakciju Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije. Moskva tvrdi da funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika nije predviđena Dejtonskim mirovnim sporazumom te da Crishock ne može imati ovlaštenja visokog predstavnika.
Rusija od 2021. godine ne učestvuje aktivno u radu PIC-a, obustavila je finansiranje OHR-a i ne priznaje legitimitet Christiana Schmidta.
Hoće li Crishock ostati?
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca izjavio je kako očekuje da evropske države pronađu zajedničkog kandidata.
„Uoči sjednice PIC-a očekujemo da EU pronađe kandidata kojim će svi biti zadovoljni i oko kojeg će biti jedinstveni, a koji je Evropljanin“, rekao je Soreca.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Džemal Smajić smatra da će se stavovi međunarodnih partnera na kraju uskladiti.
„Razumijem i revolt američke administracije vezano za rad i funkcionisanje OHR-a, jer su svi dosadašnji visoki predstavnici bili iz Evropske unije“, kazao je Smajić.
Politička analitičarka Tanja Topić ne isključuje mogućnost da upravo Louis Crishock ostane na toj funkciji.
„S obzirom na tišinu, vrlo lako bi se moglo desiti da Crishock ostane i bude novi visoki predstavnik. To bi bio presedan, jer je Evropska unija uvijek insistirala da tu funkciju obavlja neko iz EU“, ocijenila je Topić.
Sličnog je mišljenja i politički analitičar Srećko Latal.
„Ne znam hoće li postići dogovor. Prema mojim informacijama, šanse nisu velike. S druge strane, Amerikanci već imaju svog diplomatu kao vršioca dužnosti, koji prema dogovoru PIC-a ima mogućnost korištenja bonskih ovlasti“, rekao je Latal.
Bonske ovlasti i dalje predmet sporova
Bonske ovlasti omogućavaju visokom predstavniku da nameće zakone, smjenjuje izabrane zvaničnike i poništava određene odluke institucija.
Od osam visokih predstavnika koji su obavljali ovu funkciju, njih sedam imalo je mogućnost korištenja bonskih ovlasti. Jedini izuzetak bio je prvi visoki predstavnik Carl Bildt, koji je mandat završio prije nego što su te ovlasti usvojene na sastanku PIC-a u Bonu 1997. godine.
Njihova primjena i danas ostaje jedno od najspornijih pitanja u odnosima između međunarodne zajednice i domaćih političkih aktera u Bosni i Hercegovini.