Američki predsjednik Donald Trump našao se pod kritikama nakon niza izjava o ratu s Iranom koje su izazvale pitanja o tome koliko je upoznat s detaljima događaja na terenu, navodi CNN u svojoj analizi.
Trump je u subotu izjavio da je Teheran u ranim danima sukoba pogodio iransku osnovnu školu, pri čemu je, kako je tvrdio, poginulo više desetina djece. Međutim, već u ponedjeljak priznao je da zapravo nema dovoljno informacija o tom događaju.
Istovremeno je sugerisao da i druge države, uključujući Iran, koriste projektile Tomahawk – vrstu naoružanja koja je korištena u napadu – iako Iran, prema dostupnim podacima, ne posjeduje takve projektile.
Priznanje o nedostatku informacija
Na konferenciji za medije Trump je upitan zašto niko drugi iz njegove administracije ne potvrđuje tvrdnju o iranskoj odgovornosti za napad na školu, već se poziva na istragu.
„Zato što jednostavno ne znam dovoljno o tome“, odgovorio je predsjednik, dodajući da će prihvatiti rezultate istrage.
Time je priznao da je iznio ozbiljnu optužbu bez potpunih saznanja o okolnostima jednog od najkontroverznijih napada u aktuelnom sukobu.
Prema pojedinim analizama, postoji mogućnost da je za napad odgovorna američka vojska. U javnosti su se pojavili i snimci koji, prema tvrdnjama nekih izvora, prikazuju projektil usmjeren prema pomorskoj bazi Korpusa čuvara islamske revolucije koja se nalazi u blizini škole.
Sporne tvrdnje o državama Zaljeva
Trump je tokom iste konferencije izjavio i da su se susjedne zemlje iz Zaljeva pridružile američko-izraelskim vojnim naporima protiv Irana.
„Njihovi susjedi bili su uglavnom neutralni, ali nakon napada su prešli na našu stranu i počeli ih napadati. Pogledajte Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i druge“, rekao je.
Međutim, dostupne informacije ukazuju da se te države nisu direktno uključile u rat. Iako je Iran uzvratio napadima na američke ciljeve u pojedinim zaljevskim državama, vlade tih zemalja nisu pokrenule vojne akcije protiv Irana.
Ujedinjeni Arapski Emirati nisu odgovorili napadima, dok je Saudijska Arabija zaprijetila mogućom odmazdom samo u slučaju nastavka iranskih udara. Katar je poručio da nije dio vojne kampanje protiv Irana i pozvao na smirivanje situacije.
Kritike i unutar američke politike
Da zaljevske zemlje nisu uključene u borbe potvrdio je i republikanski senator Lindsey Graham, koji je izrazio nezadovoljstvo takvim razvojem događaja.
„Naša ambasada u Rijadu je pogođena. Zar Saudijska Arabija nema obavezu da nam se pridruži u borbi?“ rekao je Graham, dodajući da je odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata „veoma razočaravajuća“.
Opravdanja za rat
Trump je također više puta tvrdio da bi Iran uskoro mogao razviti interkontinentalne balističke projektile koji bi mogli pogoditi Sjedinjene Američke Države te da je planirao šire vojne akcije u regiji.
Međutim, za takve tvrdnje do sada nisu predstavljeni javni obavještajni podaci koji bi ih potvrdili.
Američki predsjednik je također procijenio da eventualno usporavanje prometa kroz Hormuški moreuz „ne bi značajno pogodilo“ SAD jer ta zemlja sada proizvodi dovoljno vlastite nafte.
Ipak, analitičari upozoravaju da globalna povezanost energetskih tržišta znači da bi poremećaji u tom području mogli uticati i na američku ekonomiju, posebno kroz rast cijena goriva.
Kritike zbog procjene situacije
CNN u svojoj analizi navodi da ovakve izjave otvaraju pitanje koliko je američki predsjednik upoznat sa stvarnim stanjem tokom jednog od najosjetljivijih sukoba na Bliskom istoku.
Dok se rat odvija u izuzetno nestabilnoj regiji, dio analitičara upozorava da netačne ili nedovoljno provjerene informacije iz vrha vlasti mogu imati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice.