Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović komentarisao je veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, kao i prisustvo visokih političkih zvaničnika Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića u Beogradu.
Čović je poručio da, kada je riječ o mogućoj odgovornosti za veličanje osuđenih ratnih zločinaca, nema potrebe za dodatnim tumačenjima jer je, kako je naglasio, Krivični zakon Bosne i Hercegovine veoma jasan.
Govoreći u Grabovici kod Mostara, gdje je obilježena 33. godišnjica zločina nad hrvatskim civilima, Čović je istovremeno pozvao na suočavanje s ratnom prošlošću i izrazio saosjećanje sa svim porodicama žrtava.
„Dok ne raščistimo s prošlošću, bit ćemo zakopani u njenom blatu“
Čović je tokom obraćanja posebnu pažnju posvetio majkama i ženama koje su izgubile članove porodica tokom rata.
Govoreći o žrtvama bez obzira na njihovu nacionalnost, spomenuo je i majke Srebrenice.
„Majke i žene najveća su žrtva svakog rata. One najviše podnose direktne patnje, uglavnom nisu nosile uniforme i oružje, a patnja je išla preko njihovih leđa. Moramo razumjeti svaku majku koja žali za svojima. Dok ne raščistimo s prošlošću, bojim se da ćemo biti zakopani u blatu prošlosti, što nije dobro“, rekao je Čović.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini vodi intenzivna rasprava o odnosu političkih zvaničnika prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.
Upitan o političkom vrhu RS na Mladićevoj sahrani
Čović je odgovarao i na pitanja o prisustvu visokih zvaničnika Republike Srpske na sahrani Ratka Mladića u Beogradu.
Posljednjem ispraćaju prisustvovali su brojni politički predstavnici iz RS, među kojima predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, premijer RS Savo Minić i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.
Njihovo prisustvo, kao i poruke koje su se mogle čuti tokom događaja povezanih s Mladićevom smrću i sahranom, izazvali su brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj javnosti.
Čović: Zakon je veoma jasan
Na pitanje trebaju li krivično odgovarati oni koji veličaju osobe pravosnažno osuđene za ratne zločine, Čović je odgovorio da zakonski okvir već postoji i da ga nije potrebno dodatno objašnjavati.
„Tu ne treba ništa dodavati. Krivični zakon je veoma jasan. BiH je pravna država, a poštujemo li je ili ne, to je drugo pitanje. U zakonu je veoma precizno napisano kakav treba biti odnos svakoga od nas prema zločinu“, izjavio je Čović.
Time nije pojedinačno utvrđivao krivičnu odgovornost osoba koje su prisustvovale sahrani, već je ukazao na postojeće odredbe Krivičnog zakona BiH.
Eventualno postojanje krivičnog djela u konkretnom slučaju mogu utvrđivati isključivo nadležne pravosudne institucije.
Krivični zakon BiH reguliše veličanje osuđenih ratnih zločinaca
Čovićeva izjava odnosi se na zakonski okvir u Bosni i Hercegovini koji obuhvata i određene oblike veličanja osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine.
Međutim, samo prisustvo sahrani ne može se automatski poistovjetiti s počinjenjem krivičnog djela. Za eventualnu krivičnu odgovornost potrebno je utvrditi konkretno ponašanje i ispunjenost zakonom propisanih elemenata.
Upravo zato Čović nije ulazio u pojedinačne slučajeve, već je poručio da institucije trebaju postupati prema postojećem zakonu.
Mladićeva sahrana izazvala snažne reakcije
Sahrana Ratka Mladića u Beogradu privukla je veliku pažnju domaće, regionalne i međunarodne javnosti.
Posebno su kritikovane poruke kojima je Mladić predstavljan kao heroj, kao i pojedini elementi ceremonije i prisustvo visokih političkih zvaničnika.
Ratko Mladić je kao bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Njegova pravosnažna presuda predstavlja sudski utvrđenu činjenicu.
Poruka iz Grabovice
Čović je o ovim pitanjima govorio upravo tokom obilježavanja godišnjice zločina u Grabovici kod Mostara, što je njegovoj poruci o suočavanju s prošlošću dalo dodatnu težinu.
Naglasio je potrebu razumijevanja patnje porodica svih žrtava i upozorio da nerazriješen odnos prema ratnoj prošlosti nastavlja opterećivati Bosnu i Hercegovinu.
Njegova ključna poruka bila je da se odnos prema ratnim zločinima i njihovom veličanju ne treba uređivati prema dnevnim političkim interesima, već prema zakonu.
„BiH je pravna država“, poručio je Čović, naglašavajući da je u Krivičnom zakonu dovoljno precizno određeno kakav odnos društvo i pojedinci trebaju imati prema zločinima.
Na nadležnim institucijama je, u svakom konkretnom slučaju, da utvrde da li je granica političkog ili ličnog stava pređena i da li postoje elementi krivične odgovornosti.