Nova arheološka istraživanja na području Hercegovine otkrila su značajne tragove iz helenskog razdoblja, koji potječu iz perioda između četvrtog i prvog stoljeća prije nove ere. Riječ je o prapovijesnim kamenim gomilama koje su služile kao groblje helenizirane zajednice iz tog vremena.
Prema riječima stručnjaka uključenih u istraživanje, ove gomile su korištene za višekratne ukope, što upućuje na to da su pripadale porodicama koje su na istom mjestu sahranjivale svoje članove kroz duži vremenski period.
Tokom iskopavanja pronađeni su brojni vrijedni predmeti, među kojima metalni dijelovi odjeće, srebrni nakit, dijelovi oružja poput kopalja, kao i fragmenti fine keramike. Ovi nalazi ukazuju na visok nivo kulturnog razvoja i potvrđuju snažan utjecaj helenističke civilizacije na ovom prostoru.
Istraživači smatraju da je otkriveno groblje pripadalo narodu Daorsa, koji je živio u području donjeg toka Neretve. Iako se često povezuju s Ilirima, stručnjaci naglašavaju da su Daorsi imali vlastite političke i kulturne posebnosti te ih nije ispravno potpuno poistovjećivati s ilirskim plemenima.
U vezi sa stećcima, istaknuto je da njihovo povezivanje isključivo s bogumilima nema arheološko uporište. Riječ je o nadgrobnim spomenicima iz kasnog srednjeg vijeka pod kojima su sahranjivani pripadnici različitih vjerskih zajednica.
Ova otkrića dodatno potvrđuju da je područje Hercegovine još u antičko doba bilo dio širih kulturnih i trgovačkih tokova Mediterana te značajno za širenje helenističke kulture.
