Potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić gostovao je u emisiji „Otvoreno“ na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izbornom zakonodavstvu, Predsjedništvu BiH i političkom položaju konstitutivnih naroda.
Tokom rasprave Zahiragić je uputio direktnu poruku iz Zagreba povodom izjava i prijedloga koji se odnose na ponovno otvaranje pitanja Herceg-Bosne.
„Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ’90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno“, kazao je Zahiragić.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina i Hrvatska, kao susjedne države s dugom zajedničkom granicom i historijskim vezama, trebaju graditi dobre odnose, ali je kritikovao poruke koje smatra miješanjem u unutrašnja pitanja BiH.
„Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji“, rekao je.
Govorio o SDA i izboru članova Predsjedništva BiH
U nastavku emisije otvoreno je i pitanje izbora članova Predsjedništva BiH te tvrdnje o legitimnom predstavljanju.
Zahiragić je istakao da SDA nikada nije kandidovala Hrvata za člana Predsjedništva BiH.
„Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je “vrtio”, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti“, rekao je.
Dodao je da je Željko Komšić izabran u skladu s postojećim pravilima.
„S druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva“, naveo je Zahiragić.
Rasprava o izbornom sistemu i pravima građana
Govoreći o prijedlozima izmjena izbornog sistema, Zahiragić je ukazao na pitanje prava građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda.
„Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300.000 ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete?“, upitao je.
Dodao je da se od Bosne i Hercegovine traži provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, dok se istovremeno predlažu rješenja koja bi, prema njegovom mišljenju, dodatno etnički definisala izborni proces.
„U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko“, kazao je Zahiragić.
Podsjetio je da je Dejtonskim sporazumom definisano da se iz Federacije BiH biraju dva člana Predsjedništva, te naveo da su za različite kandidate kroz ranije izborne cikluse glasali i pripadnici drugih naroda.
Zahiragić iznio podatke o raspodjeli vlasti
Na kraju rasprave govorio je o zastupljenosti političkih predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.
„U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10% participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40% participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a, Hrvati, iako Bošnjaka živi 80%. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80% Bošnjaka u Federaciji i 55% Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33% i na nivou Federacije 50%“, izjavio je Zahiragić.
Nakon njegovog izlaganja u studiju je uslijedila burna rasprava o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, izmjenama Izbornog zakona i odnosima između Sarajeva i Zagreba.
