Američki utjecaj usporio Schmidta, Dodik ponovo jača – sudbina BiH u rukama međunarodne zajednice
Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi u središtu političke neizvjesnosti, pri čemu se ključni procesi — od sudbine Milorada Dodika do potencijalnog nametanja novih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta — sve češće svode na jedno pitanje: šta će reći Amerikanci.
Odlaskom američkog ambasadora Michaela Murphyja, politički pritisak SAD-a u BiH se smanjio, ali nije nestao. Najnoviji signal dolazi kroz posjetu Brendana Hanrahana, visokog zvaničnika američkog Ureda za evropska i euroazijska pitanja. On se u Sarajevu sastao s članovima Predsjedništva BiH, uključujući poseban sastanak sa Željkom Cvijanović, a potom otputovao u Beograd, gdje se susreo s predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Prema informacijama portala Klix.ba, Hanrahanova posjeta usporila je Schmidta, koji je već imao spreman set važnih odluka. Među njima su:
Finansiranje CIK-a za uvođenje elektronskog brojanja glasova (120 miliona KM),
Rješavanje duga Viaductu iz profita Centralne banke,
Trajno finansiranje kulturnih institucija od državnog značaja.
Međutim, Schmidt se suočava s otporom iz SNSD-a, uz prijetnje da bi svako nametanje odluka izazvalo novu eskalaciju. Dodik, iako pod pravnim pritiskom, koristi poznatu taktiku – zamor međunarodne zajednice kroz stalne krize.
Nedavno Dodikovo iznenadno pojavljivanje u Tužilaštvu BiH – nakon višemjesečnog ignorisanja pravosudnih poziva – dodatno je zakompliciralo situaciju. Pritvor mu je automatski ukinut jer je Tužilaštvo povuklo zahtjev. Sam Dodik to tumači kao “deeskalaciju”, dok je međunarodna zajednica time, kako se tumači, poslala poruku nemoći.
Sve se odvija u sjeni još uvijek neobjavljene drugostepene presude u predmetu protiv Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Iako se pravno ne radi o kompleksnom slučaju, presuda nije saopćena više od mjesec dana nakon održanog ročišta (12. juna), što analitičari povezuju i s osjetljivim političkim okolnostima, uključujući i obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
Šta slijedi?
🔹 Ako Schmidt odustane od najavljenih odluka, to će značiti da nema američku podršku i da međunarodna zajednica ide na “smirivanje krize”.
🔹 Ako presuda Dodiku bude osuđujuća, ali bez političke zabrane, Dodik bi mogao platiti novčanu kaznu i vratiti se na političku scenu gotovo rehabilitovan.
🔹 Ako ne bude budžeta, CIK ostaje bez sredstava za modernizaciju izbora, što poništava međunarodnu poruku o “poštenim izborima”.
📌 Zaključak:
Ljeto 2025. moglo bi biti prelomni trenutak u političkoj ravnoteži u BiH. Sve oči su uprte u dva faktora:
Poteze Christiana Schmidta — da li će djelovati bez pune međunarodne podrške;
Presudu Miloradu Dodiku — da li će biti politički onesposobljen ili politički ojačan.
U oba slučaja, Bosna i Hercegovina kao država ostaje ta koja najviše gubi, zarobljena između slabih domaćih institucija i sve suzdržanije međunarodne zajednice.
