Nekadašnji predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i aktuelni lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će 25. i 26. januara boraviti u Izraelu, gdje bi, prema njegovim riječima, trebalo da se sastane s predsjednikom te države. Ovu informaciju Dodik je saopštio tokom svog obraćanja na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 9. januara, neustavnog Dana Republike Srpske, koja je održana u Brčkom.
Najava putovanja dolazi u trenutku kada se Dodik formalno više ne nalazi ni na jednoj državnoj ili entitetskoj funkciji, osim što obavlja dužnost predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Upravo ta činjenica ponovo otvara brojna pitanja o prirodi i svrsi njegovih međunarodnih aktivnosti, ali i o tome u kojem kapacitetu se predstavlja stranim zvaničnicima.
Posebnu pažnju javnosti izaziva način na koji će Dodik realizovati putovanje u Izrael. Nakon ranijih kontroverzi vezanih za korištenje aviona Vlade Republike Srpske u privatne ili stranačke svrhe, ostaje nejasno da li će i ovaj put koristiti resurse entitetskih institucija, iako za to nema formalno-pravni osnov. Dodik je u proteklom periodu više puta putovao u inostranstvo, a okolnosti tih putovanja često su ostajale nedovoljno objašnjene javnosti.
Primjer takve netransparentnosti bio je i njegov raniji odlazak u Rim, nakon kojeg se u Republici Srpskoj povela žustra rasprava o tome ko je odobrio korištenje entitetskog aviona i u čije ime je putovanje obavljeno. Premijer Republike Srpske Savo Minić tada je, suočen s pitanjima novinara, izbjegavao konkretne odgovore, tvrdeći da nije upoznat s detaljima leta, što je dodatno pojačalo sumnje u način upravljanja javnim resursima.
Najavljeno putovanje u Izrael dodatno potvrđuje dubinu političkog uticaja koji Dodik i dalje ima, uprkos formalnom povlačenju s funkcije predsjednika Republike Srpske. Njegovi javni nastupi, međunarodni kontakti i simbolična politička moć pokazuju da institucionalne granice često ostaju nejasne, dok se politička moć personalizuje i vezuje za jednog čovjeka.
Kritičari upozoravaju da ovakva praksa šalje lošu poruku građanima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u cjelini, jer se briše razlika između stranačkih interesa i interesa institucija. Time se, kako navode, dodatno ponižava princip odgovornosti i transparentnosti, dok javnost ostaje uskraćena za jasne informacije o tome ko, zašto i u čije ime donosi važne političke odluke.
S druge strane, Dodikovi pristalice ovakva putovanja predstavljaju kao dokaz njegovog međunarodnog značaja i političke relevantnosti, tvrdeći da on i dalje ima kapacitet da razgovara s najvišim svjetskim zvaničnicima. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li se ti kontakti ostvaruju u skladu s važećim zakonima i ustavnim okvirom Bosne i Hercegovine.
Cjelokupna situacija još jednom otvara raspravu o granicama političke moći u entitetu Republika Srpska, kao i o stepenu kontrole nad javnim resursima. U državi opterećenoj dubokim političkim podjelama i slabim institucijama, ovakvi slučajevi dodatno narušavaju povjerenje građana i produbljuju osjećaj da su institucije podređene interesima pojedinaca, a ne javnom dobru.
