Povratak Darka Ćuluma na čelo SIPA-e potvrđuje krah Dodikove strategije povlačenja iz državnih institucija
Darko Ćulum, blizak saradnik entitetskog premijera Milorada Dodika, potvrdio je svoj povratak na poziciju direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nakon što je ranije podnio ostavku slijedeći Dodikovu direktivu da srpski kadrovi napuste državne institucije.
Ova odluka Ćuluma, koji je na čelo SIPA-e imenovan kao kadar blizak SNSD-u, označava svojevrsni politički poraz pokušaja Milorada Dodika da paralizira rad ključnih državnih tijela, u jeku njegovih sukoba s pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Ćulumov povratak – simbolički kraj pokušaja institucionalnog povlačenja
U martu 2025. godine, nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila paket zakona s ciljem da ograniči nadležnosti državnog pravosuđa i policijskih agencija na teritoriji entiteta RS, Ćulum je podnio ostavku i prihvatio poziciju savjetnika u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS.
Međutim, kako Vijeće ministara BiH njegovu ostavku nikada nije formalno razmatralo niti prihvatilo, Ćulum je de facto zadržao mogućnost da se vrati na funkciju – što je sada i učinio. Ovim činom dodatno je potvrđeno da Dodikov poziv na masovni odlazak srpskih kadrova iz državnih institucija nije naišao na ozbiljan odziv, jer se samo šest zaposlenih u SIPA-i odazvalo tom pozivu.
Kriza vodstva unutar SIPA-e i pravosudni vakuum
Ćulumov odlazak svojevremeno je dodatno destabilizirao SIPA-u, jer je funkcija zamjenika direktora bila nepopunjena još od bijega Zorana Galića u Hrvatsku, gdje je izbjegao hapšenje u sklopu istrage o korupciji. Vijeće ministara do danas nije imenovalo Galićeva nasljednika, što je dodatno usložilo funkcionisanje ove ključne policijske agencije, osnovane po uzoru na američki FBI i nadležne za borbu protiv terorizma, korupcije i organizovanog kriminala.
Ustavni sud poništio zakone RS, Dodik promijenio ton
Svi zakoni koje je Narodna skupština RS usvojila kako bi derogirala ovlasti državnih institucija proglašeni su neustavnim od strane Ustavnog suda BiH. Paralelno s tim, Dodik je ublažio svoju retoriku i počeo priznavati nadležnosti Tužilaštva i Suda BiH, pojavio se na saslušanju u vezi s optužnicom za neprovođenje odluka visokog predstavnika, a u javnosti sve češće šalje poruke o “deeskalaciji”.
Presuda Dodiku do kraja jula – politička prekretnica?
Očekuje se da će Sud BiH do kraja jula donijeti pravosnažnu presudu Miloradu Dodiku. Ukoliko mu bude izrečena kazna zatvora duža od šest mjeseci, automatski će izgubiti mandat predsjednika Republike Srpske, što bi predstavljalo presedan u savremenoj političkoj historiji Bosne i Hercegovine.