Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović gostovao je na televiziji “HB” neposredno nakon sastanka održanog u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, gdje je jedna od glavnih tema bila južna plinska interkonekcija. U razgovoru je govorio i o današnjoj sjednici Doma naroda PSBiH, usvajanju državnog budžeta, odnosima u vlasti, projektu plinofikacije te budućnosti Bosne i Hercegovine.
„Budžet je napokon usvojen“
Čović je komentarisao i današnju burnu sjednicu Doma naroda, istakavši da je do kraja sve bilo neizvjesno:
„Puno je političkih igara, ali iskustvo i poslovnik su nam omogućili da konačno usvojimo proračun“, rekao je. Dodao je da usvajanje budžeta otvara prostor za pripremu budžeta za 2026. godinu i fokusiranje na zakone važne za evropski put — posebno zakon o VSTV-u/Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača sa EU.
Južna plinska interkonekcija: „Američki investitori su spremni da uđu u projekt“
Centralna tema emisije bio je sastanak u Ambasadi SAD-a koji se odnosi na južnu plinsku interkonekciju. Čović je naglasio da je problem nastao, kako kaže, zbog preglasavanja hrvatskih predstavnika prilikom donošenja zakona kojim se BH-Gas određuje kao nosilac projekta:
„BH-Gas je pod potpunom bošnjačkom dominacijom, bez Hrvata u upravljačkoj strukturi, i to je za nas neprihvatljivo.“
Istakao je da su iznijeli alternativno rješenje — osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, u zajedničkom vlasništvu BH-Gasa, Elektroprivrede HZHB-a i Plinacroa (33% udjela svaki).
Potom je otkrio ključnu novost sa sastanka:
„Otpravnik poslova izašao je s idejom da američki investitori uđu u čitav projekt — što smo mi odmah prihvatili. Kada vam SAD kaže da želi investirati, to je prilika koja se ne odbija.“
Dodao je da treba utvrditi pravni model i razjasniti status postojećeg zakona koji je, kako tvrdi, donesen preglasavanjem.
„Naš cilj je jasan — plinoficirati cijelu Hercegovinu i izgraditi primarnu i sekundarnu mrežu. To je strateški projekat za tri županije.“
O Dejtonu i trenutnom ustavnom uređenju BiH
Čović je najavio predstavljanje Zbornika radova HAZU-a povodom 30 godina Dejtona i poručio:
„Dejton je donio mir — to je njegova najveća vrijednost.“
Istovremeno smatra da je današnje uređenje nefunkcionalno:
„Aneks 4 ostavio je minimalne odrednice, sve ostalo su naknadno nametnute odluke — više od 900 njih. Ideja je bila da se dva entiteta transformišu u entitete dva naroda i da hrvatski narod s vremenom nestane.“
„Uspjeli smo se očuvati kao politički narod i sjedimo za stolom u svim važnim pitanjima.“
Naglasio je da je „konstitutivnost srž Daytona“ i da BiH može funkcionisati samo kao dogovor tri naroda.
„BiH u EU samo kao konsocijacijska i federalna država“
Čović smatra da je evropski put BiH moguć isključivo modelom konsocijacije:
„Svi koji ovdje duže borave shvataju realnost — tri naroda, tri kulture, tri jezika. Federalizam i konsocijacija su jedini mogući model. Pogledajte Belgiju, Švicarsku, Njemačku.“
Dodao je da je pojednostavljenje unutrašnjeg ustrojstva neophodno za evropsku funkcionalnost.
„Dayton 2“ – već se razgovara
Čović je potvrdio da se na međunarodnom nivou već govori o novom političkom dogovoru:
„Hoće li se zvati Dayton 2 ili drugačije, nije važno. Dayton je donio mir, sada treba novi okvir za funkcionalnu državu. Nova američka administracija imat će snage da to podrži.“
„Hrvati će 2026. izabrati svog člana Predsjedništva“
Na pitanje hoće li Bošnjaci ponovo izabrati hrvatskog člana Predsjedništva, Čović je odgovorio:
„Mogu pokušati ako se ne promijeni izborni zakon, ali uvjeren sam da se to neće desiti. Uz malo mudrosti unutar hrvatskih političkih struktura, 2026. ćemo imati legitimnog predstavnika.“
