Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u redovnom izvještaju dostavljenom Vijeću sigurnosti UN-a upozorio je na duboku političku i institucionalnu krizu u zemlji, ocijenivši da je sigurnosna situacija trenutno stabilna, ali i dalje krhka.
U dokumentu, o kojem će se raspravljati 12. maja, Schmidt ukazuje na blokade državnih institucija, jačanje secesionističke retorike, izostanak reformi i ozbiljne izazove koji prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Političke blokade urušavaju institucije
Schmidt naglašava da političke tenzije i duboke podjele ozbiljno opterećuju funkcionisanje države, posebno ističući stabilizirajuću ulogu EUFOR-a uz upozorenje da unutrašnje blokade sve više urušavaju kapacitet institucija. Navodi da domaći politički lideri nisu pokazali spremnost za konstruktivan dijalog niti kompromis, zbog čega BiH bilježi zastoj na evropskom putu. Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje državna imovina, koja je postala ozbiljna kočnica ekonomskom razvoju jer brojni infrastrukturni projekti stoje zbog neriješenih pravnih odnosa.
Posebnu pažnju posvetio je opstrukcijama u Parlamentarnoj skupštini koje su zaustavile donošenje važnih zakona, uključujući one ključne za napredak prema Evropskoj uniji.
Antiustavno djelovanje Dodika
Značajan dio izvještaja odnosi se na djelovanje smijenjenog predsjednika entiteta Republika Srpska i lidera SNSD-a Milorada Dodika. Schmidt upozorava na nastavak zapaljive retorike koja produbljuje etničke podjele i dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH, ocjenjujući narative o političkom ujedinjenju sa Srbijom i insistiranje na konceptu “jedinstvenog srpskog naroda” posebno zabrinjavajućima.
Upozorava i na inicijative o mogućem novom teritorijalnom preuređenju, uključujući ideje o formiranju trećeg entiteta, te problematizira međunarodnu policijsku saradnju RS mimo državnih institucija, uključujući saradnju s mađarskim sigurnosnim strukturama.
Finansijski sporovi i pritisci na novinare
Izvještaj upozorava na zastoje u radu Uprave za indirektno oporezivanje, neriješene finansijske sporove između entiteta te neiskorištena sredstva od akciza koja koče realizaciju infrastrukturnih projekata. Schmidt posebno izdvaja tešku finansijsku situaciju BHRT-a, političke pritiske na novinare i neriješen status ključnih državnih kulturnih institucija.
Zaključno, Schmidt poručuje da bez suštinskog dijaloga, deblokade institucija i jasnog opredjeljenja za reforme, zemlja bi mogla ući u još dublju institucionalnu i političku krizu.
