Pravosnažna presuda Dodiku testira državni sistem: Hoće li institucije provesti zakon ili pokleknuti?
Nakon što je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja, fokus se sada preusmjerava s pravosuđa na institucije zadužene za provođenje presude. Presuda otvara ozbiljna pravna i institucionalna pitanja: ko je nadležan za provođenje, kako se obezbjeđuje poštivanje zabrane i šta ako institucije odbiju postupiti?
Šta dalje?
Prema Izbornom zakonu BiH, pravosnažna presuda kojom se izriče zatvorska kazna od najmanje šest mjeseci znači da osoba gubi mandat na javnoj funkciji. U ovom slučaju, Centralna izborna komisija BiH (CIK) je dužna oduzeti mandat Miloradu Dodiku, i to najkasnije u roku od 15 dana od dana dostave pravosnažne presude.
CIK je zatim obavezan, prema Zakonu, da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Sam postupak započinje onog trenutka kada CIK primi zvanični otpravak presude od Suda BiH.
Presuda je jasna, ali provođenje nije
Međutim, kako napominje i portal Klix.ba, sama odluka CIK-a nije garancija da će Dodik napustiti funkciju. On je i ranije ignorirao državne institucije i zakone, uključujući odluke visokog predstavnika – upravo zbog čega je i osuđen.
Ako Dodik odbije poštovati zabranu obavljanja funkcije, Sud BiH može aktivirati dodatne mjere. Prema zakonu, kršenje zabrane povlači mogućnost da se zatvorska kazna automatski pretvori u stvarni boravak iza rešetaka, i to u trajanju koje je preostalo do isteka zabrane – čak šest godina.
Da li će ga neko uhapsiti?
Sud BiH ima pravo naložiti hapšenje, a izvršna nadležnost pripada SIPI – Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. No, u praksi se postavlja pitanje ko će stvarno izvršiti hapšenje, s obzirom na već poznato institucionalno odbijanje provođenja sudskih odluka u sličnim slučajevima.
SIPA ima zakonsku mogućnost da sprovedbu prenese na entitetski nivo, tj. na Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a. Međutim, postoji gotovo izvjesna politička blokada na tom nivou – MUP RS ne bi izvršio naređenje za hapšenje vlastitog predsjednika.
U prethodnom slučaju kada je Sud BiH izdao naredbu za hapšenje Dodika, potjernica je brzo povučena, a Dodik nikada nije uhapšen. Taj presedan izaziva zabrinutost da bi i ovaj put sudska odluka mogla ostati samo na papiru.
Institucionalni test
Ako sigurnosne agencije odbiju sprovesti nalog Suda BiH, to bi značilo direktno urušavanje vladavine prava i ozbiljan institucionalni poraz za BiH. Sudske odluke gube svaki smisao ako ih institucije ne izvršavaju. U tom slučaju, ne samo da bi presuda Dodiku ostala neprimijenjena, već bi se i dodatno delegitimisale državne institucije pred domaćom i međunarodnom javnošću.
Zaključak
Presuda Dodiku sada više nije pitanje prava, već pitanje moći institucija i volje da se zakon provede. Ako institucije – od CIK-a do SIPA-e – ne djeluju, država de facto priznaje da ne može primijeniti vlastiti pravni poredak u cijelosti svoje teritorije. Ishod će odlučiti ne samo političku budućnost Milorada Dodika, nego i dugoročnu kredibilnost pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine.
