Rad Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine našao se među temama koje je Evropska komisija posebno izdvojila u Izvještaju o napretku BiH za 2026. godinu. U dokumentu objavljenom u četvrtak ukazano je na mali broj utvrđenih slučajeva, ograničen broj izrečenih sankcija, nedovoljnu transparentnost i činjenicu da ovo državno tijelo već dvije godine funkcioniše bez predsjedavajućeg.
Prema ocjeni Evropske komisije, tokom 2025. godine utvrđeno je svega pet slučajeva sukoba interesa, dok je izrečena samo jedna sankcija. U preostalim slučajevima sankcionisanje je izostalo uz obrazloženje da osobe na koje su se postupci odnosili više nisu obavljale funkcije na državnom nivou.
Nalazi iz izvještaja otvaraju pitanje stvarne efikasnosti institucije čiji je zadatak da nadzire poštivanje propisa o sukobu interesa među nosiocima javnih funkcija.
Prijava Transparency Internationala protiv Milorada Dodika
Među slučajevima koji su izazvali pažnju javnosti nalazi se i prijava koju je Transparency International BiH podnio protiv Milorada Dodika.
Organizacija je ukazala na poslovanje firmi u vlasništvu članova Dodikove porodice s institucijama države, kao i na dobijanje budžetskih podsticaja u periodu dok je Dodik obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH.
Međutim, Komisija je u kasnijem odlučivanju zaključila da Dodik više nije nosilac javne funkcije na državnom nivou, te da prethodni saziv Komisije nije pokrenuo postupak dok je trajao njegov mandat. Na osnovu takvog obrazloženja donesena je odluka o neprovođenju postupka.
Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje odgovornosti institucija za pravovremeno pokretanje postupaka, posebno kada se prijave odnose na moguće sukobe interesa osoba koje obavljaju najviše javne funkcije.
Evropska komisija upozorila na nedostatak transparentnosti
Osim malog broja utvrđenih slučajeva i izrečenih sankcija, Evropska komisija posebno je kritikovala način na koji Komisija za odlučivanje o sukobu interesa informiše javnost o svom radu.
U izvještaju je navedeno:
„transparentnost rada komisije nije bila sistematski osigurana, a odluke i drugi podaci nisu objavljeni tokom izvještajnog perioda”.
Takva ocjena ukazuje na problem dostupnosti informacija o radu državnog tijela koje bi trebalo osigurati nadzor nad poštivanjem zakonskih pravila i spriječiti situacije u kojima privatni interesi mogu utjecati na obavljanje javnih funkcija.
Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH čine Dejan Ružić, Ilma Mehić-Jusufbašić, Dženan Šečerbajtarević, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.
Komisija dvije godine bez predsjedavajućeg
Dodatni problem u funkcionisanju ovog tijela predstavlja činjenica da Komisija već dvije godine radi bez predsjedavajućeg.
Evropska komisija je u izvještaju ukazala da Vijeće ministara BiH u julu 2026. godine nije usvojilo podzakonske akte, uz obrazloženje da Parlamentarna skupština BiH nije imenovala predsjedavajućeg Komisije.
U izvještaju je navedeno:
„Komisija funkcioniše posljednje dvije godine bez predsjedavajućeg, a do sada Vijeće ministara nije pokretalo to pitanje.”
Ovakva situacija dodatno komplikuje rad institucije i otvara pitanje odgovornosti nadležnih organa za osiguravanje uslova potrebnih za njeno nesmetano funkcionisanje.
Jasmin Emrić tražio podatke o isplaćenim naknadama
U međuvremenu, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić zatražio je od Ministarstva finansija i trezora BiH podatke o ukupnom iznosu novčanih naknada koje su primili članovi Komisije.
Njegovo poslaničko pitanje odnosilo se na isplate Ilmi Mehić-Jusufbašić, Dženanu Šečerbajtareviću, Dejanu Ružiću, Slavki Alagić i Ljubomiru Kuravici.
Zahtjev je protokolisan 28. oktobra, ali do zaključenja ovog teksta odgovor Ministarstva finansija i trezora BiH nije bio dostavljen.
Emrićev zahtjev otvara i pitanje javnosti podataka o naknadama članova državnog tijela čiji je rad predmet kritika Evropske komisije, posebno u okolnostima kada se istovremeno ukazuje na nedovoljnu transparentnost i ograničene rezultate u obavljanju zakonskih nadležnosti.
Izvještaj otvorio pitanje odgovornosti i efikasnosti
Nalazi Evropske komisije ukazuju na više problema u radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa: mali broj utvrđenih slučajeva, ograničeno sankcionisanje, nedostupnost odluka i podataka javnosti te dugogodišnji izostanak predsjedavajućeg.
Posebno je važno pitanje da li postojeći način rada omogućava efikasan nadzor nad potencijalnim sukobima interesa nosilaca javnih funkcija i pravovremeno pokretanje postupaka.
Za napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu nije dovoljno samo postojanje zakonskog okvira. Važno je i da institucije koje su zadužene za njegovu primjenu funkcionišu u punom kapacitetu, donose odluke i javnosti omogućavaju uvid u svoj rad.