Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine, Slaven Galić, uputio je visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH zvaničan zahtjev u kojem traži intervenciju zbog, kako navodi, ozbiljne institucionalne blokade koja onemogućava nastavak izgradnje dionice autoputa na koridoru 5-C u području Mostara. U dopisu ističe da je Predsjedništvo BiH odbijanjem da postupi u skladu sa svojim nadležnostima dovelo u pitanje provođenje međunarodnih sporazuma koje je država uredno potpisala i ratificirala.
Prema Galićevim navodima, problem se odnosi na odluku o ustupanju neperspektivne vojne imovine koja se nalazi na trasi planirane dionice autoputa. Za nastavak radova potrebno je da Predsjedništvo BiH odobri prijenos tog zemljišta, no takva saglasnost već duže vrijeme izostaje, čime je proces potpuno blokiran. Galić smatra da se time direktno krše međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, posebno jer su projekti na koridoru 5-C predmet ratificiranih međunarodnih ugovora, koji po Ustavu BiH imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
Galić naglašava da Predsjedništvo BiH nije ponudilo nikakvo obrazloženje niti je objasnilo zbog čega bi ustupanje neperspektivne vojne imovine moglo izazvati bilo kakvu prijetnju sigurnosti ili odbrambenim interesima države. Ističe da se radi o projektu od nacionalnog značaja, kao i o infrastrukturnom razvojnom pravcu ključnom za ekonomski rast i evropske integracije Bosne i Hercegovine.
U svom obraćanju visokom predstavniku, Galić podsjeća da je mehanizam unutrašnje koordinacije iscrpljen i da se institucije nalaze u potpunom zastoju, zbog čega jedina preostala mogućnost ostaje međunarodna intervencija. Pozvao se na Aneks X Daytonskog mirovnog sporazuma, koji visokom predstavniku daje ovlasti da djeluje u situacijama kada domaće institucije nisu u stanju izvršavati svoje obaveze, naročito kada je riječ o civilnoj implementaciji mira i međunarodnim sporazumima.
„Uvažavajući nadležnosti svih institucija i svjestan političke osjetljivosti ovog pitanja, smatram da je Vaša intervencija neophodna kako bi se spriječile štetne posljedice po državu i omogućila realizacija međunarodnih obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela,“ navodi se u Galićevom dopisu.
Ovaj zahtjev otvara novo poglavlje u raspravi o tome koliko politička blokada na nivou Predsjedništva može dovesti u pitanje ključne infrastrukturne projekte, posebno one koji se tiču evropskih transportnih koridora. Također, pitanje neperspektivne vojne imovine već godinama predstavlja jedan od najspornijih procesa između državnih institucija i entiteta, a ovaj slučaj ponovo pokazuje da izostanak saglasnosti najviših tijela vlasti može direktno usporiti razvojne projekte, čak i kada su međunarodno obavezujući.
Ostaje da se vidi hoće li visoki predstavnik reagovati i na koji način će eventualno intervenirati, s obzirom na to da se radi o prostoru na kojem se susreću državne nadležnosti, međunarodne obaveze i politički interesi ključnih aktera u Predsjedništvu BiH.
