Vučić podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije: Ana Brnabić preuzima funkciju, izbori najkasnije do 26. decembra

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić večeras je podnio ostavku na funkciju predsjednika Republike Srbije, čime je ispunio ono što je ranije najavljivao. Njegovom ostavkom otvoren je put ka novim predsjedničkim izborima, koji prema ustavnim rokovima moraju biti održani najkasnije u roku od 90 dana od dana kada ostavka stigne u Narodnu skupštinu.

Funkciju vršioca dužnosti predsjednika Srbije, do izbora novog šefa države, preuzima predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić.

Vučićeva ostavka time pokreće precizno definisanu proceduru. Mandat predsjednika Srbije prestaje kada ostavka bude dostavljena Narodnoj skupštini, a parlament o samoj ostavci ne glasa.

Šta se događa nakon Vučićeve ostavke?

Prema Zakonu o predsjedniku Srbije, predsjednik Republike ostavku podnosi predsjedniku Narodne skupštine, o čemu se obavještava javnost. Predsjednik pritom može obrazložiti razloge zbog kojih podnosi ostavku.

Ključan trenutak nastupa kada ostavka stigne u Narodnu skupštinu. Od tog trenutka Vučiću prestaje mandat predsjednika Srbije i počinje procedura za izbor njegovog nasljednika.

Kako je Narodna skupština trenutno raspuštena, funkciju predsjednika Republike kao vršilac dužnosti preuzima Ana Brnabić, koja je do raspuštanja parlamenta obavljala funkciju predsjednice Skupštine Srbije.

Brnabić će tako, makar privremeno, obavljati i treću od najviših državnih funkcija u Srbiji. Prethodno je bila predsjednica Vlade Srbije, zatim predsjednica Narodne skupštine, a sada će biti i vršilac dužnosti predsjednika Republike.

Koja ovlaštenja ima v.d. predsjednika?

Vršilac dužnosti predsjednika Republike preuzima ovlaštenja koja pripadaju predsjedniku države.

To podrazumijeva, između ostalog, predstavljanje Srbije, potpisivanje ukaza i zakona u okviru ustavnih nadležnosti, kao i vrhovnu komandu nad vojskom.

Ipak, postoje određena ograničenja. Predsjednik Narodne skupštine koji privremeno obavlja funkciju predsjednika Republike ne može raspustiti Narodnu skupštinu niti raspisati izbore za narodne poslanike.

U ovom slučaju dodatnu specifičnost predstavlja činjenica da je parlament već raspušten, pa će politički procesi u Srbiji u narednom periodu biti obilježeni i parlamentarnim i predsjedničkim izborima.

Kada bi mogli biti održani predsjednički izbori?

Ostavka predsjednika Srbije pokreće rok od najviše 90 dana za održavanje predsjedničkih izbora.

Ključno je da se rok računa od trenutka kada ostavka stigne u Narodnu skupštinu, odnosno kada bude zaprimljena u skupštinskoj pisarnici.

Ako ostavka bude zaprimljena večeras, 27. septembra, krajnji rok za održavanje predsjedničkih izbora bio bi 26. decembar 2026. godine.

Izbore raspisuje predsjednik Narodne skupštine, odnosno u ovom slučaju Ana Brnabić.

Zakon istovremeno propisuje i trajanje izbornog procesa. Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana.

To znači da bi, ukoliko se želi ispoštovati krajnji ustavni rok od 90 dana, izbori morali biti raspisani najkasnije 27. novembra.

Srbija ulazi u novu političku fazu

Vučićeva ostavka predstavlja jedan od najznačajnijih političkih događaja u Srbiji posljednjih godina jer funkciju napušta političar koji je gotovo deceniju bio centralna figura političkog života zemlje.

Istovremeno, činjenica da je Narodna skupština raspuštena dodatno komplikuje političku situaciju. Srbija sada ulazi u period u kojem će se odvijati procesi povezani s izborom novog predsjednika države, ali i parlamentarnim izborima.

Ana Brnabić će u međuvremenu obavljati funkciju vršioca dužnosti predsjednika Republike, sve do izbora i stupanja na dužnost novog predsjednika.

Pred Srbijom je tako period intenzivne političke kampanje, a naredne sedmice pokazat će ko će pokušati popuniti politički prostor koji nastaje nakon Vučićevog odlaska s funkcije predsjednika.