Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu donio je odluku o prijevremenom puštanju na slobodu Brune Stojića, bivšeg ministra odbrane samoproglašene Herceg-Bosne, koji je pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina nad civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti u Hercegovini.
Odluku je potpisala predsjednica suda Graciela Gatti Santana, koja je u obrazloženju navela da su zločini za koje je Stojić osuđen „izuzetno teški i duboko tragični“, ali da su prilikom razmatranja zahtjeva za prijevremeno oslobađanje uzete u obzir i određene olakšavajuće okolnosti.
Prema njenim riječima, među njima se posebno ističu prihvatanje moralne odgovornosti, izraženo žaljenje i primjerno ponašanje tokom izdržavanja kazne.
Stojićevo pismo priznanja i izraženo kajanje
Sud je podsjetio da je Bruno Stojić još 2022. godine uputio pismo sudu u kojem je priznao učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i preuzeo moralnu odgovornost za zločine počinjene tokom sukoba u Mostaru i drugim dijelovima Hercegovine.
U odluci je navedeno da je pokazao „znakove iskrenog kajanja, sposobnost kritičkog promišljanja i svijest o patnji žrtava“, što je imalo presudnu ulogu u razmatranju njegovog zahtjeva.
„Iako je težina zločina ostavila dubok trag u historiji regiona, sud je prepoznao napore Stojića u rehabilitaciji i njegovu spremnost da doprinese procesu pomirenja“, navodi se u saopćenju Mehanizma.
Hrvatska preuzima nadzor nad uslovnim oslobađanjem
Sud je odlučio da će Republika Hrvatska biti nadležna za nadzor nad poštivanjem uslova pod kojima je Stojić pušten. Prema sporazumu između suda i hrvatskih vlasti, on će biti obavezan da nastavi saradnju s pravosudnim institucijama i da svojim javnim djelovanjem ne dovodi u pitanje presude Haškog tribunala.
Stojić će biti premješten u Hrvatsku nakon što nadležne institucije potvrde da su osigurani svi mehanizmi nadzora i da postoje uslovi za njegovo kontrolisano oslobađanje.
Težina zločina ostavila dubok trag
U obrazloženju odluke naglašeno je da je težina zločina za koje je osuđen „značajno otežala odluku o oslobađanju“, ali da su pokazani napori na rehabilitaciji, korektno ponašanje u pritvoru i izraženo kajanje imali presudan uticaj na odluku.
Bruno Stojić je bio jedan od šestorice visokih političkih i vojnih dužnosnika tzv. Herceg-Bosne, koji su pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđeni zbog ratnih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Pored njega, osuđeni su i Jadranko Prlić, Valentin Ćorić, Milivoj Petković, Berislav Pušić i Slobodan Praljak, a njihove kazne potvrđene su pravosnažno 2017. godine.
Presudom je utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem uspostavljanja hrvatske teritorijalne jedinice u BiH, čiji su rezultati bili progon, zatvaranje i ubistva civila bošnjačke nacionalnosti.
Odluka o puštanju Brune Stojića izazvala je različite reakcije u regiji – dok pojedini smatraju da je riječ o humanom činu i potvrdi rehabilitacije, drugi upozoravaju da se time šalje poruka nekažnjivosti i relativizacije ratnih zločina.
Sud je, međutim, naglasio da prijevremeno oslobađanje ne znači poništavanje presude, već priznanje napora osuđenika na ličnoj rehabilitaciji i saradnji s međunarodnim pravosuđem.
