Ministar pravde Bosne i Hercegovine iz redova HDZ-a, Davor Bunoza, potvrdio je putem platforme X tačnost saopćenja Ustavnog suda BiH, u kojem se navodi da ovaj sud nikada nije donio odluku o ustavnosti predloženih izmjena Izbornog zakona koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.
“Točno je da Ustavni sud BiH nije odlučivao o (ne)ustavnosti Izbornog zakona izaslanice Pendeš, nego je u svojoj Odluci U:3/17 odlučio to tome je li ranijim prijedlogom Izbornog zakona (s istim principima kao i prijedlog izaslanice Pendeš) povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda”, izjavio je Bunoza.
Ovim navodima, Bunoza je potvrdio izvještaje portala Klix.ba, ali i stav Ustavnog suda, koji je jasno naglasio da se u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH nije raspravljalo o ustavnosti, već isključivo o mogućem narušavanju vitalnog interesa jednog od naroda.
Ipak, Bunoza se pozvao na obrazloženje iz Odluke U:3/17, koja je donesena nakon inicijative tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda BiH Bariše Čolaka, posebno ističući dio koji se odnosi na “opći princip demokratije – da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike”.
Prema njegovim riječima: “U obrazloženju Odluke Ustavnog suda U:3/17, točke 39 i 40. kao razlozi zbog čega nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda, među ostalim, Ustavni sud navodi da se prijedlog zakona temelji na principima Ustava s ciljem osiguravanja općeg principa demokracije – da jedan narod ne bira drugom narodu predstavnike”.
Međutim, detaljna analiza Odluke U:3/17 pokazuje da Ustavni sud, kada koristi formulaciju o demokratskom principu, samo prenosi ono što je navedeno u obrazloženju prijedloga zakona koji je podnio Čolak, a ne izražava vlastito mišljenje.
Također, Bunoza tvrdi da “Ustavni sud navodi da se njihov Prijedlog zakona temelji na principima Ustava”, no u samom tekstu Odluke navodi se nešto drugačije, što ima bitno različito značenje.
U tački odluke stoji: “Nadalje, Prijedlog Zakona zasniva se na istim principima iz Ustava BiH i Izbornog zakona kao i postojeća rješenja, prema kojim se za člana Predsjedništva BiH sa teritorije Federacije BiH biraju jedan Bošnjak i jedan Hrvat”.
Kada se sagleda čitav sadržaj Odluke U:3/17, jasno je da se razmatrala samo moguća povreda vitalnog interesa bošnjačkog naroda, a ne ustavnost samog prijedloga zakona. Na to je ukazao i sam Bunoza, što znači da se tvrdnja o “usklađenosti s Ustavom” može odnositi jedino na to da prijedlog nije narušio vitalni interes u fazi parlamentarne procedure, dok o njegovoj ustavnosti Ustavni sud može odlučivati tek nakon što zakon eventualno bude usvojen.
Ovakvo tumačenje je potvrdila i predsjednica Ustavnog suda BiH, Seada Palavrić.
“Važno je naglasiti da se navedeni dio odluke mora tumačiti u cjelini i u kontekstu konkretnog zahtjeva koji je bio predmet odlučivanja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Dakle, stavovi iz navedene tačke Odluke U-3/17 ne mogu se izolovano tumačiti jer oni predstavljaju obrazloženje ocjene suda koja je ograničena isključivo na pitanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda, kako je zahtjevom i bilo postavljeno. Tek ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen, tada bi se njegova ustavnost mogla osporavati pred Sudom u redovnom postupku, i tada bi Ustavni sud primijenio drugačiji pravni okvir i kriterije odlučivanja. U tom kontekstu, stav iz tačke 39. – koji navodi da se prijedlog zasniva na istim principima kao i postojeća zakonska rješenja – ne znači da Sud a priori potvrđuje ili negira njegovu ustavnost ili usklađenost s međunarodnim standardima, uključujući presude Evropskog suda za ljudska prava, već samo ukazuje da se takvim prijedlogom ne dolazi do povrede vitalnog interesa bošnjačkog naroda kako je i zaključeno u tački 41. te odluke”, naglasila je Palavrić.
