Susret hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu privukao je veliku pažnju zbog činjenice da je Bosna i Hercegovina bila jedna od ključnih tema razgovora. Nakon sastanka, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman dao je izjavu za RTL, u kojoj je naglasio da je Plenković posebno istakao značaj BiH, njenog ustavnog uređenja i pozicije tri konstitutivna naroda.
Kako je rekao Grlić Radman, „Premijer Plenković je objasnio multietnički karakter Bosne i Hercegovine i ravnopravnost tri konstitutivna naroda koja su u temeljima Dejtonskog sporazuma“. Prema njegovim riječima, upravo su te vrijednosti bile u fokusu Plenkovićevog izlaganja tokom razgovora sa Macronom.
Novinarka RTL-a posebno se interesovala za stav Francuske po pitanju izborne reforme u BiH i da li Macron podržava hrvatske zahtjeve koji se odnose na model izbora članova Predsjedništva BiH i funkcionisanje Doma naroda. Međutim, Grlić Radman je prvo ponudio opći odgovor, navodeći da je francuski predsjednik izrazio podršku sporazumu potpisanom prije skoro tri decenije: „Sigurno je da je predsjednik Macron kazao da podržava Dejtonski sporazum, koji je 14. decembra 1995. potpisan upravo u Parizu. Najavili smo konferenciju povodom 30. godišnjice ovog sporazuma“.
Budući da je pitanje ostalo neodgovoreno, novinarka je ponovo insistirala da li Macron konkretno stoji iza hrvatskih zahtjeva za izmjenama Izbornog zakona. Grlić Radman je tada izjavio da je Plenković detaljno govorio o principima jednakopravnosti konstitutivnih naroda, dodajući: „Nažalost, zbog puzajućih reformi i ranijih visokih predstavnika dogodilo se narušavanje osnovnih, temeljnih načela“, ali ponovo nije direktno potvrdio podršku Francuske hrvatskim pozicijama.
Tek na treći upit novinarke, hrvatski ministar dao je nešto konkretniji odgovor, iako i dalje ne eksplicitan. „Imamo podršku zato što stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o jednakopravnosti kao temelja. Sve je na koncu definirano ustavnim okvirima. Mislim da je u Francuskoj i cijeloj Evropi u interesu stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana“, rekao je Grlić Radman.
Iz njegovog nastupa jasno je da Hrvatska tumači Macronove poruke kao usklađene s vlastitim stavovima o BiH, posebno u pogledu jednakopravnosti naroda, ali se izbjegava precizna potvrda da Pariz eksplicitno podržava model izborne reforme kakav traži HDZ BiH.
S obzirom na to da je Francuska jedna od ključnih zemalja Evropske unije, ova pitanja imaju veliku težinu u kontekstu evropskog puta BiH. Hrvatska politička vrhuška insistira na tome da bez izmjena izbornog zakonodavstva BiH ne može stabilno funkcionisati, dok se u Sarajevu takvi zahtjevi često posmatraju kao pokušaj dodatne etničke fragmentacije političkog sistema.
Ostaje da se vidi hoće li naredni sastanci i diplomatski signali donijeti jasniji stav Francuske o kompleksnim političkim pitanjima u BiH, ali sadašnje izjave pokazuju da je Pariz oprezan i da vlastite poruke balansira između principijelne podrške Dejtonu i želje da izbjegne direktno svrstavanje u osjetljivim unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine.
