Milorad Dodik, koji je decenijama dominirao političkom scenom Republike Srpske, već mjesecima formalno nije na vlasti nakon što ga je Centralna izborna komisija smijenila zbog kršenja Ustava i provođenja odluka koje su ocijenjene kao separatističke. Ipak, politički utjecaj koji je izgradio nije nestao — upravo suprotno. Njegov dugogodišnji saradnik i stranački generalni sekretar, Siniša Karan, prema preliminarnim rezultatima, izabran je za privremenog predsjednika entiteta. On bi na toj poziciji trebao ostati do redovnih izbora 2026. godine, kada se bira i predsjednik i novi saziv Narodne skupštine.
Preliminarni podaci pokazuju da je CIK obradio više od 90 posto biračkih mjesta. Karan trenutno ima nešto više od 50 posto glasova, dok je kandidat SDS-a Branko Blanuša osvojio oko 48 posto. Iako je rezultat u korist SNSD-ovog kandidata, razlika je daleko manja nego na izborima održanim prije dvije godine, kada je Dodik imao uvjerljivu prednost. Ovaj put razlika iznosi oko 12.000 glasova — što govori o znatno snažnijem otporu opozicije i promijenjenom raspoloženju biračkog tijela. Izlaznost je bila tek 35 posto.
Uprkos tome, Dodik je u izbornoj noći proglasio trijumf svog saradnika, poručivši da je „Karan nesporno pobijedio“ i da je narod poslao jasnu poruku podrške. Uz to je dodao da je cilj političkih protivnika bio da ga se ukloni iz javnog života, ali da su „sada dobili dva Dodika“. Njegova poruka bila je namijenjena i domaćoj i međunarodnoj javnosti — da politička infrastruktura SNSD-a ostaje čvrsto povezana i da Dodik, iako maknut iz institucija, ostaje najutjecajnija figura.
Karan se, obraćajući se pristalicama, zahvalio biračima na „pobjedi u teškom vremenu“ i posebno istakao Dodika kao ključnog čovjeka u kampanji i odbrani, kako je rekao, „interesa Republike Srpske“. Istakao je i da rezultat pokazuje „snagu naroda“ uprkos pritiscima.
Karan se već dugo smatra jednim od Dodikovih najbližih ljudi, osobom koja je spremna da striktno provodi stranačku politiku. Politički analitičari ga vide kao lojalnog izvršioca Dodikovih zamisli, čovjeka koji neće odstupiti od kursa kojim SNSD vodi entitet. Posebnu pažnju izaziva činjenica da je Dodik jedan od rijetkih političara u regionu s direktnim i čestim kontaktima s Vladimirom Putinom, pa se uspjeh Karanove kandidature tumači i kao nastavak geopolitičke orijentacije koju je Dodik postavio.
Glavni protivkandidat Branko Blanuša tvrdi da bi rezultat bio potpuno drugačiji da nije bilo nepravilnosti, naročito u Doboju, Laktašima i Zvorniku. On navodi da su razlike u tim sredinama nelogične, te da su se pojavile sumnje u manipulacije izlaznošću, glasanje u tuđe ime i druge nepravilnosti. SDS je, zbog toga, zvanično zatražio ponavljanje izbora u ta tri grada. Za sada nisu predstavljeni detaljni dokazi, ali pritisak opozicije ne jenjava.
Bosna i Hercegovina i dalje funkcioniše prema kompleksnoj dejtonskoj strukturi uvedenoj 1995. godine, koja je državu podijelila na dva entiteta — Federaciju BiH i Republiku Srpsku — uz široku autonomiju za oba dijela. Dok su vanjska politika, odbrana i sigurnost pod ingerencijom državnog nivoa, entiteti kontrolišu većinu unutrašnjih pitanja.
Današnji izbori i reakcije koje su uslijedile pokazuju da političke tenzije u RS-u dostižu novu fazu. Razlika između kandidata je mala, povjerenje u izborni proces je ozbiljno poljuljano, a pritisak opozicije raste iz dana u dan. CIK će u narednom periodu morati razmotriti sve prigovore i donijeti odluke koje bi mogle imati značajan utjecaj ne samo na rezultat, nego i na političku stabilnost u cijelom entitetu.
