Dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić govorio je o političkim previranjima u američkoj prijestonici, mogućim istragama u administraciji Donalda Trumpa i lobističkim vezama vlasti Republike Srpske s američkim zvaničnicima. Posebnu pažnju posvetio je Alexanderu Aldenu, savjetniku državnog sekretara Marca Rubija.
Prema pisanju portala Semafor, na koje se Puljić pozvao, Alden je imao značajnu ulogu u promjeni američkog pristupa Bosni i Hercegovini i u približavanju administracije Miloradu Dodiku.
Inicijativa za opoziv Hegsetha
Puljić je pojasnio da je pokrenuta inicijativa za opoziv američkog ministra odbrane Petea Hegsetha. On se suočava s ozbiljnim optužbama zbog navodnih nezakonitih vojnih operacija u Iranu i Venecueli.
Prema njegovim riječima, iza inicijative stoji republikanski kongresmen Thomas Massie, jedan od kritičara Donalda Trumpa unutar Republikanske stranke. Za uklanjanje Hegsetha s funkcije bila bi potrebna dvotrećinska većina u Senatu, odnosno podrška 67 senatora.
Govorio je i o najavljenim istragama demokrata u Kongresu. One bi mogle obuhvatiti moguće zloupotrebe i korupciju unutar Trumpove administracije, uključujući aktivnosti bivše šefice osoblja Bijele kuće Susie Wiles.
Lobističke veze Republike Srpske
Pozivajući se na pisanje New York Timesa, Puljić je naveo da je Katie Wiles, kćerka Susie Wiles, partnerica u lobističkoj kompaniji Continental Strategy. Prema tim navodima, ta kompanija je od februara 2026. angažovana od vlasti Republike Srpske za 35.000 dolara mjesečno.
Spomenuo je i Alexa Garciju, partnera u istoj kompaniji. Njemu pripisuje posredovanje u organizaciji susreta Željke Cvijanović sa Susie Wiles u Bijeloj kući 21. septembra.
Puljić je podsjetio i na susret Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Prema njegovim riječima, on se dogodio osam dana nakon susreta Cvijanović i Wiles.
Dodao je da je kongresmen Robert Garcia najavio da će se Odbor za nadzor baviti ovim pitanjima. S druge strane, iz američkog Ministarstva pravde stigla je poruka da se neće baviti tim slučajem.
Aldenova uloga u odnosima SAD-a i BiH
Najveći dio razgovora Puljić je posvetio pisanju Semafora o Alexanderu Aldenu. Opisao ga je kao osobu s važnom ulogom u oblikovanju američke politike prema Bosni i Hercegovini.
Prema navodima koje je prenio, Alden je znatno utjecao na približavanje Trumpove administracije Miloradu Dodiku. Američki mediji su ga, kako je rekao, opisivali i kao osobu blisku ruskim političkim interesima.
Puljić je naveo i da je Alden, prema dostupnim informacijama, rođen u Cazinu kao Alden Mulabdić. Odrastao je u Italiji, a karijeru je kasnije izgradio u američkom State Departmentu.
Spor oko izraza „genocid“
Posebno je izdvojio tvrdnje Semafora da je State Department američkoj ambasadi u BiH dao instrukcije da izbjegava izraz genocid za zločine u Srebrenici 1995. godine. Izuzetak bi bio samo kada se izričito spominje Memorijalni centar.
Puljić je ukazao na razliku između takvih navodnih instrukcija i ranijeg svjedočenja zamjenika pomoćnika državnog sekretara Dana Lawtona pred Predstavničkim domom. Lawton je tada događaje u Srebrenici nazvao genocidom.
Odgođeno saslušanje u Senatu
Na kraju je govorio o odgađanju Aldenovog saslušanja pred Senatskim odborom za vanjske poslove. Saslušanje je dio postupka potvrđivanja njegove nominacije za ambasadora u Azerbejdžanu.
Prema pisanju Semafora, postoje zabrinutosti da bi veze vlasti Republike Srpske s Trumpovom administracijom mogle utjecati na podršku njegovoj nominaciji.
Šta dalje
Puljić je zaključio da bi naredni period mogao donijeti dodatna politička previranja i nova otkrića o odnosima između Washingtona i političkih aktera iz BiH.
Važno je naglasiti da se većina iznesenih tvrdnji zasniva na pisanju američkih medija, prije svega Semafora i New York Timesa, koje je prenio Puljić. Dalji razvoj događaja, uključujući moguće istrage u Kongresu i ishod Aldenove nominacije, pokazat će šta od navedenog će dobiti i službenu potvrdu.
Za građane Bosne i Hercegovine ova tema je važna jer se tiče pristupa jedne od najuticajnijih država svijeta prema domaćim političkim pitanjima. Posebno osjetljivo je pitanje terminologije koja se koristi za zločine u Srebrenici.