U posebnom izvještaju, dnevni list Israel Hayom ističe kako je šef izraelske diplomatije Gideon Sa’ar prenio sličnu poruku ministrima iz Velike Britanije, Francuske i drugih zemalja, upozorivši da će sve mjere koje se tumače kao neprijateljske prema Izraelu izazvati izraelski odgovor, uključujući moguće širenje izraelskog suvereniteta na naselja na području Zapadne obale te dijelove Jordanske doline. Prema pisanju Times of Israel, izraelski zvaničnici su navodno upozorili ključne države u Evropi da bi svako jednostrano priznavanje palestinske države moglo izazvati kontramjere Izraela, uključujući i potencijalnu aneksiju određenih dijelova Zapadne obale.
Ron Dermer, izraelski ministar zadužen za strateške poslove, direktno je prenio upozorenje francuskom kolegi Jean-Noëlu Barrotu i britanskom šefu diplomatije Davidu Lammyju, navodeći da bi Tel Aviv mogao odgovoriti na priznanje palestinske države tako što bi izvršio aneksiju takozvane zone C na Zapadnoj obali, kao i legalizovao divlja naselja, piše izraelski Haaretz, pozivajući se na jednog stranog diplomatu upoznatog sa situacijom.
Israel Hayom dodatno izvještava da je Sa’ar jasno naglasio: “Jednostrani potezi protiv Izraela bit će odgovoreni jednostranim potezima Izraela”.
Ova upozorenja dolaze u susret predstojećem samitu Francuske i Saudijske Arabije, koji će narednog mjeseca biti održan u New Yorku. Očekuje se da će predsjednik Francuske Emmanuel Macron tom prilikom zagovarati zajedničko priznanje palestinske državnosti.
Dok su Sjedinjene Američke Države poručile da se neće priključiti tom procesu, nekoliko evropskih zemalja još razmatra svoj stav. Među njima su Njemačka, Mađarska i Češka, koje se, prema navodima, protive ovakvom pristupu. S druge strane, Španija – koja je već priznala palestinsku državu – te Malta, koja to planira najaviti na samitu, svrstavaju se među podržavaoce.
Nakon što je Macron proteklog mjeseca izjavio da Pariz razmatra priznanje palestinske državnosti, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ocijenio je taj potez kao “veliku nagradu za terorizam”.
Ukoliko bi Francuska priznala palestinsku državu, to bi značilo znatan zaokret u njenoj vanjskoj politici i moglo bi dodatno zakomplicirati odnose s Izraelom, koji tvrdi da su ovakve odluke država izvana preuranjene. Francuska bi postala najutjecajnija zemlja unutar Evropske unije koja bi priznala Palestinu, što Sjedinjene Države i dalje odbijaju učiniti.
Izrael smatra da bi takvo jednostrano priznanje moglo biti interpretirano kao nagrada za Hamasov napad iz oktobra prošle godine.
Sve veći evropski otpor izraelskim postupcima u Gazi
Upozorenja iz Izraela dolaze u momentu kada raste protivljenje evropskih država izraelskim vojnim aktivnostima u Pojasu Gaze. Švedska je jučer odlučila pozvati izraelskog ambasadora na konsultacije, u znak protesta zbog izraelske blokade dopremanja humanitarne pomoći u Gazu.
“Ne podržavamo postupke koje izraelska vlast trenutno sprovodi uskraćivanjem pristupa pomoći Gazi. Apsolutno ne”, izjavio je švedski premijer Ulf Kristersson.
Naglasio je da je Švedska svoje stavove jasno prenijela, kako na nacionalnom, tako i na evropskom nivou, zajedno s mnogim drugim zemljama. “Pritisak raste, i to s punim pravom”, rekao je.
Također je naveo da podržava preispitivanje Sporazuma o pridruživanju između Evropske unije i Izraela. Evropski blok je već zatražio analizu tog sporazuma kako bi se provjerilo poštuje li Izrael osnovna ljudska prava i demokratske principe.
“Za to je potrebna saglasnost svih članica, koju trenutno nemamo, ali mnoge zemlje se kreću u tom smjeru. Postupci izraelske vlasti motiviraju sve više evropskih država da postave ozbiljnije zahtjeve”, zaključio je švedski premijer.
Prema informacijama iz francuskih diplomatskih krugova, čak 17 od 27 članica EU trenutno podržava reviziju odnosa s Izraelom, dok je Njemačka zasad najveći protivnik toj ideji, navodi Times of Israel.
Kritike kancelara Njemačke
Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je do sada najoštriju kritiku izraelskih postupaka, izjavivši da se masovno bombardovanje Gaze više ne može opravdati borbom protiv Hamasa te da “ti napadi gube svaki smisao”.
Na konferenciji za medije u finskom gradu Turkuu, Merz je kazao da izraelske operacije u Gazi više ne izgledaju kao borba protiv terorizma, već ostavljaju utisak neselektivne sile. “Zbog toga ih ocjenjujem veoma, veoma negativno”, rekao je.
“Ne spadam među prve koji su to javno rekli, ali smatram da je došao trenutak da otvoreno izrazim mišljenje – ono što se trenutno dešava više nije razumljivo”, naglasio je Merz.
Stav predsjednice Evropske komisije
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, danas je snažno kritikovala širenje izraelskih vojnih operacija u Gazi, poručivši da takva djelovanja “nisu opravdana”.
“Evropska komisija je uvijek podržavala pravo Izraela na sigurnost i samozaštitu, ali ova eskalacija i pretjerana upotreba sile nad civilima nisu u skladu ni s humanitarnim ni s međunarodnim pravom”, rekla je von der Leyen.
Ona je istakla da su izraelski napadi pogodili i civilnu infrastrukturu, uključujući školu koja je služila kao sklonište za raseljene Palestince, pri čemu su stradali civili, među njima i djeca, što je, kako je rekla, “zastrašujuće”.
“Nepokolebljiva je posvećenost Evropske unije pravednom, sveobuhvatnom i trajnom miru zasnovanom na rješenju dviju država”, zaključila je von der Leyen, prenosi Hina.
Izraelska blokada pomoći, koja je počela početkom marta i izazvala ozbiljne nestašice hrane i lijekova, djelimično je ublažena prošle sedmice zbog sve većeg međunarodnog pritiska. Od tada je u Gazu ušlo više stotina kamiona s pomoći, uglavnom hranom, ali zvaničnici Ujedinjenih nacija i humanitarni radnici na terenu upozoravaju da izraelske vojne operacije i dalje ometaju ravnomjernu distribuciju pomoći.
