Pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Srbije Goran Mihajlović iznio je detaljnu prognozu vremena za završetak januara i početak februara, upozoravajući da zima još nije rekla posljednju riječ.
Prema njegovim riječima, januar će se završiti u znaku hladnog vremena. Maksimalne dnevne temperature u većini gradova u Srbiji kretat će se između -2 i 2 stepena Celzijusa, dok će jutarnje temperature u pojedinim krajevima padati i do -10 stepeni. Značajnije padavine se ne očekuju, pa snježni pokrivač neće biti tako izražen kao početkom mjeseca.
Slični vremenski uslovi prognoziraju se i za Bosnu i Hercegovinu. U gradovima poput Sarajeva, Banje Luke i Tuzle dnevne temperature uglavnom će se kretati od 0 do 5 stepeni, dok će noći biti hladne, često s temperaturama ispod nule. U planinskim predjelima, uključujući Bjelašnicu, Jahorinu i Vlašić, očekuju se niže temperature i više snijega, što je uobičajeno za ovo doba godine.
Mihajlović posebno upozorava na opasnost od poledice i noćnog zaleđivanja, koje će predstavljati ozbiljan rizik za vozače kako u Srbiji, tako i u BiH, naročito u planinskim i višim krajevima. Led na rijekama je trenutno slab, ali se u narednim danima očekuju ledohod i formiranje tankog leda na Dunavu i Tisi.
Kakav će biti februar?
Govoreći o februaru, Mihajlović navodi da će temperature u prosjeku biti nešto blaže u odnosu na januar, s vrijednostima oko jednog stepena iznad višegodišnjeg prosjeka. Ipak, kraći periodi zahlađenja i ledenih talasa i dalje su mogući.
Padavine će biti uglavnom slabe, češće u prvoj polovini mjeseca, uz mogućnost mješavine kiše i snijega. Druga polovina februara mogla bi donijeti stabilnije i nešto ugodnije vremenske prilike. Ukupna količina padavina očekuje se između 40 i 70 milimetara, dok u planinskim područjima može dostići i do 80 milimetara, uz oko 10 do 15 dana sa padavinama.
Na kraju, Mihajlović ističe da ovakvi vremenski uslovi odgovaraju dugoročnim klimatskim obrascima Balkana. Hladni periodi i snijeg tokom zime nisu neuobičajeni, dok povremeni porasti temperature odražavaju prirodne klimatske oscilacije koje su sve izraženije u posljednjim decenijama.
