Demokratska fronta (DF) otvorila je predizbornu kampanju u Sarajevu, a predsjednik stranke i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je da politički cilj ove stranke nije preuzimanje državnih institucija radi osvajanja funkcija, nego njihovo korištenje u interesu države Bosne i Hercegovine i njenih građana.
Komšić je tokom obraćanja govorio o političkim izazovima koji, prema njegovoj ocjeni, očekuju Bosnu i Hercegovinu nakon izbora, posebno se osvrćući na pitanje formiranja vlasti na državnom nivou. Kao jednu od mogućnosti spomenuo je koncentracijsku vladu, odnosno okupljanje stranaka koje smatraju da je potrebno zajednički djelovati protiv politika koje, prema njegovom tumačenju, vode ka dodatnim podjelama zemlje.
Predsjednik DF-a posebno je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim državama. Kao primjer odnosa Srbije prema BiH naveo je način na koji se u Srbiji govori o Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid i druge ratne zločine. Kada je riječ o Hrvatskoj, Komšić je iznio ocjenu da će politički akteri iz te zemlje nastojati usporiti evropski put Bosne i Hercegovine.
Riječ je o političkim stavovima predsjednika DF-a koji se uklapaju u njegovu dugogodišnju kritiku politika Beograda i Zagreba prema Bosni i Hercegovini. Komšić smatra da se država ne može oslanjati isključivo na reakcije međunarodnih institucija, zbog čega je tokom obraćanja poručio da BiH prije svega mora izgraditi vlastitu političku snagu i sposobnost da štiti svoje interese.
Poseban naglasak stavio je na ulogu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Komšić je ocijenio da bi izbor Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva bio važan za politički kurs koji DF zagovara, uz tvrdnju da bi bez takvog opredjeljenja jačanje državnih institucija bilo znatno teže.
Komšić je istovremeno poručio da nema koristi od stalnog vraćanja na greške prethodnih vlasti i političkih partnera. Prema njegovim riječima, pred budućom vlašću nalaze se konkretni problemi koji zahtijevaju rad, među kojima je izdvojio finansijske izazove Elektroprivrede BiH, pitanja energetske sigurnosti i stanje domaće filmske industrije.
Govoreći o unutrašnjem funkcionisanju DF-a, predsjednik stranke najavio je oštar odnos prema korupciji i kriminalu. Poručio je da za takve pojave neće biti tolerancije ni kada se radi o ljudima izvan stranke, ali ni kada bi se eventualni problemi pojavili unutar vlastitih redova.
„Milosti nećemo imati prema kriminalu i korupciji, ni u državi niti u stranci“, poručio je Komšić, dodajući da BiH očekuju zahtjevna vremena i da odgovornost treba povjeriti ljudima koji imaju znanje i sposobnost da rješavaju probleme.
Kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević tokom skupa je govorio o političkim procesima koji, prema njegovom mišljenju, očekuju zemlju nakon izbora. Upozorio je da će se u narednom periodu ponovo otvoriti pitanja budućeg ustavnog uređenja Federacije BiH, uključujući i zahtjeve za federalizacijom koje DF tumači kao pokušaj uspostavljanja trećeg entiteta.
Kovačević je posebno naglasio važnost toga ko će predstavljati Bosnu i Hercegovinu u Predsjedništvu. Prema njegovim riječima, članovi tog kolektivnog organa trebali bi zastupati interese države, a ne interese susjednih država.
U svom govoru koristio je i vrlo oštru političku retoriku, predstavljajući predstojeće izbore kao izbor između političkih vrijednosti koje DF povezuje s antifašizmom i onoga što smatra antibosanskim politikama. Kao primjere druge strane naveo je Ratka Mladića i Slobodana Praljka.
Kovačević je poručio da budućnost Bosne i Hercegovine vidi u građanskom uređenju države, bez obzira na protivljenje političkih snaga koje se tome protive.
Na skupu se obratio i predsjednik Kantonalnog odbora DF-a Sarajevo i nosilac liste ove stranke za Skupštinu Kantona Sarajevo Albin Zuhrić. On se posebno osvrnuo na period nakon Općih izbora 2022. godine i odluku DF-a da tada ne uđe u vlast sa strankama Trojke.
Zuhrić je tu odluku predstavio kao ispravnu, tvrdeći da su kasniji događaji pokazali zbog čega DF nije želio biti dio takve koalicije. Posebno je iznio tvrdnje o ponašanju pojedinih političara tokom procesa formiranja vlasti, uključujući i događaje povezane sa spominjanjem genocida.
Govoreći o mogućem ulasku DF-a u vlast u Kantonu Sarajevo, Zuhrić je najavio da bi među prvim potezima bilo objavljivanje ugovora za koje tvrdi da su godinama nedostupni javnosti. Kao primjer je naveo ugovore povezane s Ministarstvom saobraćaja Kantona Sarajevo, na čijem čelu se nalazi Adnan Šteta.
Zuhrić je pritom naglasio da DF, prema njegovim riječima, ne želi postati stranka čiji bi funkcioneri nakon dolaska na vlast izgubili kontakt sa stvarnim problemima građana. Kritiku je usmjerio prema pojedinim kadrovima stranaka Trojke, navodeći Ramu Isaka, Vojina Mijatovića i Kenana Magodu te ih povezujući s političkim aferama i optužnicama.
Predizborni skup DF-a tako je bio obilježen porukama o jačanju državnih institucija, građanskom uređenju Bosne i Hercegovine, borbi protiv korupcije i transparentnosti rada vlasti. Istovremeno, govori stranačkih funkcionera pokazali su da će odnos prema državnosti BiH, politici susjednih zemalja i radu aktuelnih vlasti biti među glavnim temama DF-ove kampanje.
Za ovu stranku predstojeći izbori predstavljaju priliku da ponovo potvrdi svoju političku poziciju i ponudi biračima drugačiji pristup u odnosu na aktuelne koalicije. Koliko će takve poruke imati odjeka među građanima, pokazat će izborni rezultat i spremnost DF-a da nakon izbora svoje najave pretvori u konkretne političke poteze.