Iran omogućio prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac: značaj za globalnu i regionalnu stabilnost
Iran je nedavno dozvolio prolazak odabranih brodova kroz Hormuški tjesnac, što potvrđuje glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Ministarstvo vanjskih poslova Irana, Esmaeil Baghaei.
Podaci o pomorskom prometu pokazuju da su iz Perzijskog zaljeva uspješno izašli iranski, indijski, kineski i grčki brodovi, čime se osigurava barem djelimični protok energenata kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.
Baghaei je istaknuo da je tranzit omogućen u koordinaciji s Iran i pod podrškom peljara, što označava “odgovoran pristup Islamske Republike Iran”.
Nakon američko-izraelskog udara 28. februara, Teheran je preuzeo kontrolu nad tjesnacem i zabranio prolaz brodovima povezanima s Sjedinjene Američke Države, Izrael, evropskim državama i njihovim partnerima.
Posljedice ovog sukoba dovele su do dramatičnog smanjenja dnevnog tranzita nafte, sa predratnih 20 miliona barela dnevno na manje od dva miliona barela, prema podacima Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Siguran prolaz kroz tjesnac rezultat je diplomatskih pregovora i koordinacije sa zemljama poput Indija i Pakistan. Pakistanski Aframax tanker Karachi prevezao je naftu iz Ujedinjeni Arapski Emirati, dok su indijski tankeri Shivalik i Nanda Devi prevozili ukapljeni naftni plin (LPG) pod nadzorom Indijska mornarica.
Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar je potvrdio da je siguran prolaz rezultat intenzivnih diplomatskih pregovora, ali da još nije postignut formalni sporazum koji bi tranzit uvjetovao dodatnim obavezama prema Iranu.
Osim Indije i Pakistana, kroz tjesnac pregovara i Irak, dok Sjedinjene Američke Države za sada ne osporavaju prolazak iranskih, indijskih i kineskih brodova, što je potvrdio ministar finansija Scott Bessent.
On je naglasio da ovakav pristup omogućava ostatku svijeta da se opskrbljuje energentima, sprječavajući potpuni prekid transporta i globalnu krizu na tržištu energije.
Za Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje u regionu, djelimično otvaranje tjesnaca znači stabilniji pristup energentima i sporiji rast cijena goriva, što direktno utiče na troškove transporta, industrijsku proizvodnju i inflaciju. Također, izbjegnut je rizik od naglih ekonomskih poremećaja koji bi mogli destabilizirati tržište energenata u srednjoj Evropi.
Odluka Irana pokazuje balansiranje između demonstracije kontrole i očuvanja globalne energetske stabilnosti. Omogućavanje tranzita ključnim partnerima smanjuje pritisak na regionalnu ekonomiju i međunarodne trgovinske tokove, dok istovremeno Iran zadržava svoj geopolitički položaj i koristi diplomatske kanale za ublažavanje napetosti.
U globalnom kontekstu, ovakav potez predstavlja važnu poruku da čak i u uvjetima sukoba moguće je osigurati minimalni protok energenata, što je ključno za međunarodnu trgovinu i ekonomsku stabilnost.
