Nakon višesatnih razgovora iza zatvorenih vrata, evropski diplomati odbacili su mogućnost proširenja pomorske misije EU i zaključili da pitanje sigurnosti u Hormuški moreuz smatraju prvenstveno odgovornošću Sjedinjene Američke Države.
Jasna poruka iz Evrope
Ministri vanjskih poslova 27 država članica okupili su se u Brisel kako bi razmotrili poziv predsjednika Donald Trump za zajedničko osiguravanje ovog ključnog pomorskog pravca.
Nakon sastanka, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je da postoji spremnost za jačanje prisustva EU u regiji, ali ne i politička volja da se mandat misije proširi na Hormuški moreuz.
Naglasila je da Evropa nema interes ulaziti u dugotrajan sukob, iako su njeni ekonomski interesi pogođeni.
Pritisak iz Washingtona
Trump je upozorio da bi odbijanje pomoći moglo imati posljedice po odnose unutar NATO, ističući da očekuje veću podršku saveznika.
Izrazio je uvjerenje da će Francuska stati uz SAD nakon razgovora s predsjednikom Emmanuel Macron, dok je kritikovao stav Velika Britanija i premijera Keira Starmera zbog odbijanja uključivanja u širi sukob.
Njemačka i saveznici protiv uključivanja
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius poručio je da su SAD i Izrael sami odabrali put eskalacije, naglašavajući da je prioritet Berlina zaštita teritorije Saveza.
Sličan stav iznio je i kancelar Friedrich Merz, koji je istakao da NATO nije intervencionistički savez i da nema mjesto u ovom sukobu.
Potpredsjednik vlade Luksemburga Xavier Bettel otišao je korak dalje, poručivši da njegova zemlja neće pristati na pritiske iz Washingtona niti slati vojsku.
Hormuški moreuz kao globalni problem
Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, i dalje je ozbiljno poremećen zbog napetosti s Iran, što je već dovelo do rasta cijena energenata na globalnom tržištu.
Iako SAD pokušava okupiti međunarodnu koaliciju, diplomati unutar NATO-a smatraju da je mala vjerovatnoća da bi Savez postigao jedinstven stav o vojnoj misiji u tom području.
Fokus na deeskalaciju
Evropski lideri će na predstojećem samitu ponovo razmatrati situaciju, ali za sada je jasno da većina država želi izbjeći direktno vojno uključivanje.
Umjesto toga, fokus ostaje na pozivima za smirivanje tenzija i sprječavanje daljnje eskalacije sukoba koji već ima globalne sigurnosne i ekonomske posljedice.