Bosna i Hercegovina se nalazi pred ozbiljnim izazovom. Prema analizi Foruma za saradnju i istraživanja, nakon 12. juna pred zemljom se otvara pet potencijalnih pravaca razvoja situacije – nijedan nije lak, a svi nose duboke političke, institucionalne i sigurnosne posljedice. Ova organizacija, sastavljena od pravnih i političkih eksperata koji se fokusiraju na ljudska prava i pitanja povratničke populacije, u svom izvještaju upozorava na moguće scenarije koji bi mogli dodatno pogoršati ustavnu krizu u državi. Jedan od autora tog dokumenta, Edin Ikanović iz Srebrenice, gostovao je u emisiji „Dan uživo“ i detaljno predstavio svaku od navedenih mogućnosti.
-
Reintegracija institucija silom
Prva mogućnost, iako se smatra najpozitivnijom, istovremeno nosi najviši politički rizik. Ona podrazumijeva striktno sprovođenje zakonskih rješenja i presuda Suda BiH. U tom slučaju, pojedinci odgovorni za neustavne poteze bili bi procesuirani, dok bi entitet RS bio pod pritiskom da ukine protivustavne odluke. Istovremeno, međunarodni akteri bi uslovljavali svaku podršku i finansijska sredstva. Ipak, kako navodi Ikanović, teško je zamisliti da bi došlo do hapšenja najviših predstavnika vlasti u RS-u, uključujući Milorada Dodika, ili da bi Željka Cvijanović igrala aktivnu ulogu u tom procesu. Njeno ponašanje, uključujući i susrete poput onog sa reisom Kavazovićem, moguće je tumačiti kao unutrašnju strategiju unutar SNSD-a. -
Paralelni pravni sistem kao stvarnost
Drugi scenario već djelimično postoji – RS uspostavlja vlastiti pravni okvir koji nije usklađen s državnim zakonodavstvom. Ikanović povlači paralelu sa slučajem Moldavije, gdje jedan dio teritorije funkcioniše kao zaseban entitet, nezavisan od centralne vlade. Iako EU sarađuje s centralnim vlastima, ovakav razvoj usporava napredak ka evropskim integracijama. Ipak, administracija u Briselu i dalje ne priznaje punu dubinu problema. -
Očuvanje krize kroz beskonačne pregovore
Treći mogući tok razvoja situacije ogleda se u zadržavanju trenutnog stanja, uz podršku međunarodne zajednice za nastavak pregovora – ali bez konkretnih rezultata. Takav pristup predstavlja ozbiljan izazov za političke lidere u Sarajevu, jer pregovori s onima koji su narušili ustavni poredak sa sobom nose visoku političku cijenu. „Niko nije spreman platiti takvu cijenu,“ upozorava Ikanović, naglašavajući da je zaštita vladavine prava crvena linija koju se ne smije preći. -
Uplitanje međunarodne zajednice zbog eskalacije
Četvrta opcija, koja se smatra izuzetno opasnom, uključuje mogućnost međunarodne intervencije ako se situacija izmakne kontroli. Na primjer, hapšenje Milorada Dodika moglo bi dovesti do incidenta koji bi prerastao u veći sigurnosni problem. „U ovom trenutku nemamo američkog ambasadora u BiH, Evropska unija je fokusirana na vlastite prioritete, dok se Ujedinjeno Kraljevstvo čini kao jedina sila koja pokazuje konkretniji stepen angažmana,“ izjavio je Ikanović, upozoravajući na prazninu u međunarodnoj reakciji. -
Raspad države i referendum o nezavisnosti
Najopasniji scenarij uključuje formalno razbijanje BiH. U tom slučaju, RS bi usvojila vlastiti ustav, odbacila državne zakone, formirala oružane snage i carinske organe te raspisala referendum o samostalnosti. Takav razvoj događaja označio bi kraj dejtonskog sistema i početak dugotrajne nestabilnosti. Ikanović naglašava da se izrada novog entitetskog ustava ne može isključiti i da bi taj proces mogao dobiti na intenzitetu već tokom ljetnih ili jesenjih mjeseci.
Kriza nije nova – traje godinama
Na kraju, Ikanović zaključuje da se Bosna i Hercegovina suočava s najdubljom političkom krizom još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Prema njegovim riječima, uzrok ove krize ne leži u jednoj presudi ili izjavi, već u nizu političkih dešavanja koji su kulminirali od sredine 2023. Forum za saradnju i istraživanja ovim izvještajem nastoji dati širu perspektivu i pomoći građanima da razumiju dubinu i kompleksnost trenutne političke realnosti.
