Francuska i Njemačka su uputile interni dokument svim državama članicama Evropske unije, u kojem se iznose detalji o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i potrebi da se uvedu nove ili pooštre već postojeće sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i osumnjičenom koji izbjegava domaće pravosuđe, saznaje Raport od izvora u Briselu.
U ovom dokumentu se sve članice Unije pozivaju da uvedu individualne kaznene mjere protiv Dodika, te da se ponovo pokrene proces odlučivanja o zajedničkim evropskim sankcijama.
Kako navode izvori Raporta, pomenuti dokument o stanju u BiH sadrži i preporuku da svi zvaničnici država članica EU obustave kontakte sa secesionističkom strankom SNSD, naročito s osobama koje se nalaze pod istragom pravosuđa BiH – Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem – koji su osumnjičeni za podrivanje ustavnog poretka države.
Putinov uticaj i opasnost po stabilnost BiH
Dokument koji je, prema informacijama Raporta, nedavno stigao do predstavnika svih članica EU, također ukazuje na blokade koje SNSD, predvođen Dodikom, sprovodi unutar državnih institucija, čime se ugrožava funkcionisanje vlasti i evropski put Bosne i Hercegovine.
Prema tvrdnjama izvora, distribucija ovog dokumenta povezana je i s Dodikovim planom da u junu posjeti Rusiju, gdje bi se, kako je sam najavio, trebao ponovo sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ako se ta posjeta ostvari, bit će to treći put ove godine da Dodik putuje u Moskvu i sreće se s Putinom, osim ako ga u tome ne spriječe nove, dodatno predložene sankcije.
Osim što Dodikova separatistička politika predstavlja prijetnju unutar Bosne i Hercegovine, sve veći broj evropskih država njegovu bliskost s Moskvom vidi kao kanal kroz koji bi Kremlj mogao dodatno unijeti nestabilnost u regiju koja se nalazi neposredno uz granice Evropske unije.
Radi potvrde informacija o pozivu na nove kaznene mjere protiv Dodika sadržane u dokumentu, Raport je poslao upite na adrese više ambasada država članica EU koje djeluju u BiH, uključujući ambasade Francuske, Njemačke, Hrvatske, Austrije, Slovačke i Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije.
Distribucija ovog dokumenta o BiH i apel za sankcionisanje Dodika uslijedili su zbog nepostizanja jedinstvenog stava unutar Evropske unije o ovom pitanju. Najveći protivnik uvođenja sankcija na evropskom nivou do sada je bila Mađarska, dok je hrvatski premijer Andrej Plenković ranije izjavio da takve mjere prema Dodiku nisu potrebne.
Podrška drugih članica
Za donošenje sankcija u okviru EU potrebna je saglasnost svih 27 članica. Ipak, kako tvrde Raportovi izvori, čak i ako još nekoliko država uvede sankcije, zajedno s onima koje su to već učinile, to bi predstavljalo ozbiljan udarac po finansijske i političke mogućnosti lidera RS.
Zbog toga se očekuje da će dokument o BiH, čiju distribuciju prema tvrdnjama izvora stoje Francuska i Njemačka, a podržavaju ga i druge velike evropske sile, rezultirati formiranjem snažnog evropskog bloka koji bi mogao dovesti do potpune političke izolacije Dodika i njegovih saradnika, kao i njihove stranke, od važnijih međunarodnih procesa i komunikacija.
Austrija, Njemačka i Litvanija već su donijele mjere protiv Dodika, Viškovića i Stevandića zbog njihovih aktivnosti usmjerenih protiv ustavnog poretka BiH, dok je Poljska pokrenula proceduru za zabranu njihovog ulaska, boravka i tranzita kroz svoju teritoriju.
Podsjećanja radi, Dodik se i ranije našao pod sankcijama koje su mu izrekle Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz optužbe koje uključuju narušavanje ustavnog poretka i korupciju. Na tzv. “crnu listu” SAD-a, osim njega, stavljeni su i Višković, Stevandić, te Dodikova djeca, Gorica i Igor.
